DRUŠTVO SLAJDER
ZAPADNA IDEJA O SKRAĆENJU RADNE SEDMICE: Kad će se u Crnoj Gori raditi sat manje?
U razvijenim zemljama Evrope teži se ka smanjenju radne sedmice sa 40 na 35 sati, ali u Crnoj Gori postoji sasvim drugi problem zato što se ne poštuje ni radna sedmica od 40 sati, kaže za MNE magazin generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.
Širom Evrope čuju se sindikalni zahtjevi, kako prenose mediji, za smanjenjem radne nedjelje, odnosno radnog vremena sa osam na sedam sati. Pobornici ove ideje smatraju da bi se tako podstakla proizvodnja, ali i poboljšalo zdravstveno stanje zaposlenih.
Kršenje prava
Komentarišući te zahtjeve, Keković kaže da smo dugo baštinili radnu sedmicu od 40 sati i da je ideja dobra, jer bi građani imali više vremena i za privatni život i odmor. Najveći domašaj u ovom trenutku u Crnoj Gori ipak bio bi, kako kaže, scenario da se izborimo da se poštuje radno vrijeme od 40 sati sedmično. Mnogim zaposlenima je, prema njegovim riječima, i dalje uskraćeno pravo na puni odmor, praznični slobodan dan, slobodnu nedjelju.
Srđa Keković
– Najdrastičnija zloupotreba jeste zloupotreba instituta prekovremenog rada koji bi trebalo da bude izuzetak, a ne pravilo. U Crnoj Gori je prekovremeni rad postalo pravilo. Možete da vidite na svakom koraku da su koleginice i kolege pogotovo u trgovini u malim i srednjim preduzećima, ali i u velikim multinacionalnim kompanijama primorani da rade prekovremeno da bi sačuvali to svoje radno mjesto –kaže Keković.
Najčešće prekovremeni rad, dodaje on, niko ne plaća. On smatra da se na ovaj način zadire i otima od privatnog života svakog pojedinca. Keković je podsjetio da Unija slobodnih sindikata od 2009. godine vodi kampanju za poštovanje radne sedmice od 40 sati, za pravo na slobodan vikend, na puni godišnji odmor, na slobodne dane, ali da se to ne poštuje.
– Nijesmo uspjeli da preko institucija sistema spriječimo tu zloupotrebu – kaže Keković.
On smatra da je neophodna pomoć institucija sistema koje su dužne da sankcionišu pomenute zloupotrebe.
– Onda kada budemo tu iskoračili za normalno je očekivati da se u 21. vijeku radi na tome da se smanji fond radnih sati u korist pojedinca, društva i država – kaže Keković.
Bez poziva i mejla
On je istakao da je važno pomenuti kako su radna prava uređena u nekim zemljama na zapadu, koje mogu da posluže primjer mnogima. Tako je u Francuskoj i Skandinavskim zemljama, prema njegovim riječima, slovom zakona zabranjeno da poslodavac poziva telefonom zaposlene nakon radnog vremena. Sankcije su predviđene i ukoliko tada radnicima pošalje mejl.
Duško Zarubica
Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica za MNE magazin kaže da su zahtjevi evropskih sindikalaca za smanjenje radne sedmice sa 40 na 35 sati u ,,povoju“ i da će se pridružiti i slijediti sve pozitivne tokove koji su dobri za zaposlene.
– Još nije zauzet jedinstven stav da li ići i sa kojim predlogom. Još se vagaju efekti toga. U toku smo dešavanja i kad se procijeni momenat naravno da ćemo i mi za naše zaposlene tražiti ono što je u njihovom interesu – rekao je Zarubica.
Francuska je čak 2000. godine skratila radnu sedmicu na 35 sati. Mediji pišu da se sada bore za dodatno skraćanje na 32 sata nedjeljno.
Sredinom prve decenije 21. vijeka Holandija je postala prva zemlja koja je skratila radnu nedjelju u nekim slučajevima i ispod 30 časova.
U Belgiji i Holandiji zvanično radno vrijeme je 30 sati nedjeljno, a Švedska radi na skraćenju radnog dana na šest sati.
S.Đ.
