ART SLAJDER

,,RJEČNIK CRNOGORSKOG NARODNOG I KNJIŽEVNOG JEZIKA” PREDSTAVLJEN U CANU: Nova era nacionalne kulture

CANU_3Prvi tom ,,Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika”, u kojem su obrađene leksičke jedinice pod A, B i V, a koji je izašao iz štampe u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, promovisan je danas u toj instituciji.
Predsjednik CANU Momir Đurović istakao je da je pojava prvog toma ovog rječnika najznačajniji događaj u kulturi.
– … Jezik i govor nisu ista stvar, ali oba počivaju na riječi, pri čemu je riječ jedan ili više zvukova koji u kombinaciji ima specifično značenje u odgovarajućem jeziku. Ta simbolična značenja riječi mogu biti toliko snažna da ljudi riskiraju svoj život. Ona predstavljaju ljudima mnogo više nego suštu sentencu – kazao je Đurović.

CANU_1Onlajn izdanje

On je istakao da se nada da će ovaj rječnik doživjeti onlajn izdanje.
– Poduhvat ,,Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika” u kojem drugi troše milione eura i angažuju desetine saradnika, sa ljudskim potencijalima koje smo našli u našim saradnicima u Akademiji, kao i profesorima i tek diplomiranima na Filološkom fakultetu u Nikšiću, uz primjenu savremenih metoda, digitalne leksikografije, korpusa lingvistike i informatičke i stručne, uz dosta finansijske vještine, ovaj projekat je živ i uspješan – rekao je Đurović.
Ovaj rječnik je, kako kaže, skroman, ali više nego važan poklon Akademije obilježavanju godišnjice obnove države Crne Gore.
– Najvažnija stvar živih jezika jeste kontinuitet, što znači da nijedan rječnik nije završen. Tako i posao na izradi ,,Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika” jeste trajan posao sa kojim ćemo živjeti i dalje. Nema nikakve sumnje da ćemo u isto vrijeme iduće godine imati još veće zadovoljstvo da javnosti predamo drugi tom ovog kapitalnog djela – poručio je Đurović.

CANU_5

Predsjednica Savjeta prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović istakla je da je ovo bio najznačajniji i metodološki i materijalno najzahtjevniji projekat CANU.
Članovi Savjeta, napominje ona, birani su po profesionalnim kriterijumima, jer je ,,bilo potrebno u rad uključiti stručnjake iz različitih naučnih oblasti koji dobro poznaju jezik struke, kao i one kojima je profesija zasnovana na stalnom kontaktu sa verbalnim kodovima”. Članovi Savjeta su prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović, Miomir Abović, Balša Brković, Nenad Vuković, Petar Vukoslavčević, Rajka Glušica, Draško Došljak, Žarko Đurović, Božena Jelušić, Goran Karaman, Slavica Perović, Zorica Radulović, Šerbo Rastoder i Zuvdija Hodžić.
– Leksikografska metodologija je znatno napredovala od 19. vijeka, pa u izradi ovog rječnika je korišćena najsavremenija metodologija korpusne lingvistike, tehnička oprema koja nam je omogućila formiranje elektronskog korpusa. Prednosti digitalne obrade izvornika koje se posebno ogledaju u leksikografskoj obradi odrednica znatno su ubrzale rad na konstrukciji odrednica i njihovom uređenju – kazala je Đurišić-Bečanović.
Ona je podsjetila da je rječnik riznica u kojoj se čuva leksičko blago kolektiva, a kolektiv proizvodi i interpretira tekstove, odnosno, stvara svoju kulturu i svoj identitet, te je stoga značaj ovog rječnika neprocjenjiv.
– Ogromna je razlika između kulture bez pisma i kulture sa pismom. Crnogorska kultura je privilegovana jer u kolektivnoj memoriji čuva dva pisma, ćirilicu i latinicu, tako da će rječnik biti objavljen na oba pisma. Prednost smo dali ćirilici jer je prva štampana knjiga u Crnoj Gori, kod Južnih Slovena uopšte, ,,Oktoih” iz daleke 1493. štampana ćirilicom. Leksika često čuva istorijske i kulturalne informacije, tako da spoj romanizama u crnogorskom jeziku svjedoči o kontaktu crnogorske kulture sa Mletačkom republikom, a spoju orijentalizama u turskoj kolonizaciji koja je uvela znatne promjene u crnogorski jezički i kulturni identitet – rekla je Đurišić-Bečanović.
U izradi ovog rječnika ni u jednom trenutku, kaže ona, nije narušen niti ugrožen tuđi kulturni prostor o čemu svjedoči i popis građe iz koje su preuzete leksičke jedinice.
CANU_6
Svi značajni pisci koji su doprinijeli uspostavljanju crnogorske tekstualnosti zastupljeni su u Izborniku, a to su, između ostalih, Risto Ratković, Dušan Đurović, Nikola Lopičić, Mirko Banjević, Radovan Zogović, Mihailo Lalić, Čedo Vuković, Damir Sijarić, Miodrag Bulatović, Mirko Kovač, Jevrem Brković i drugi. U korpus su ušli i tekstovi crnogorskih pisaca koji koriste ekavski izgovor kao frazeološku osnovu pripovjedačevog diskursa ili diskursa likova, napominje ona.
– Ovaj rječnik i metodologija po kojoj je rađen najavljuju novu eru crnogorske kulture koja ulazi u prostor elektronske pismenosti i omogućava formiranje elektronskog korpusa crnogorskog jezika. To će, nadam se, biti novi projekat Crnogorske akademije – najavila je Đurišić-Bečanović.
Književnik Jevrem Brković rekao je da je svoju besjedu naslovio ,,Jedan od najznačajnijih datuma u duhovnoj istoriji Crne Gore”.
CANU Rječnik je dom riječi

– Jezik je kuća bića, glasi ključni uvid najvećeg među filozofima 20. vijeka Martina Hajdegera. Zaista, koju mi drugu kuću imamo osim jezika? U kojoj kući smo više svoji, više na svome nego u domu koji svoje riječi čuva? Jezik je najprestižniji oblik duhovnog djelovanja i ono što postoji, postoji samo ako je potvrđeno u jeziku i jezikom. Jezik je uzrok svemu, a ne djelovanje, poručuje nam prije više od dvije hiljade godina najveći  među helenskim tragičarima Sofokle – kazao je Brković.
On je dalje istakao da valja biti svjestan da je CANU ušla u ovaj projekat upravo u vrijeme koje je bolno deficitarno u zoni kapitalnih nacionalnih projekata.

– Ovo je datum nakon koga više ništa ne može i ne smije biti isto. Za mene lično, to je datum koji se graniči po vrijednosti sa Crnojevića štamparijom i ,,Gorskim vijencom”. Ako je jezik kuća bića, rječnik je dom riječi. Dom u kojem ima mjesta za sve nas, dom u kojem nikada nikome ne smije biti tijesno. Kad sve to shvatimo, biće nam jasno zašto je ova knjiga toliko važna – poručio je Brković.
CANU_7 Temelj crnogorskog jezika

Doc. dr Jelena Bašanović-Čečović učestvovala je u finalnoj redakciji sa prof. dr Rajkom Glušicom, doc. dr Sanjom Šubarić i mr Danijelom Radojević.

– ,,Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika” nastao je kao rezultat težnje da se pristupi sistematskom i naučnom opisu leksike koja se upotrebljava na prostorima Crne Gore u vremenskom rasponu od Petra Prvog Petrovića Njegoša do savremenog doba. Zamislili smo ga kao jedan od temelja crnogorskog jezika i na njemu predano radili proteklih godina. Na nešto više od 500 stranica popisano je 12.018 riječi koje počinju sa A, B i V sa informacijama o njihovom izgovoru, porijeklu, gramatičkom statusu, značenju i upotrebi. Tekstualni dio upotpunjuju, zahvaljujući akademiku Zuvdiji Hodžiću, 182 grafičke ilustracije odredničkih riječi što rječniku vizuelno daje karakter, a 800 frazeogizama i 515 sintagmatskih ustaljenih veza dodatno bogate rječničku strukturu i korisnicima izvjesno pružaju dodatnu informaciju o estetskoj i kulturološkoj dimenziji crnogorskog jezika – rekla je Bašanović-Čečović.
Na taj način, i ova knjiga potvrđuje jednom izrečenu misao da je rječnik ovog tipa čitav svijet u alfabetskom nizu, da je namijenjen širokom krugu korisnika koji će u njemu naći brojne informacije o narodu koji se služi jezikom čiji se rječnik izrađuje, kulturnim navikama tih ljudi, djelatnostima kojima se bave, istorijskim kontaktima sa drugim narodima, te ,,priznajemo da je njegova izrada naučna, kulturna i društvena”, istakla je Bašanović-Čečović.
Rječnik pripada kategoriji višetomnih opštih opisnih rječnika koji podrazumijeva interes za jezik u cjelini.
Akademijin rječnik sadrži opšteupotrebnuleksiku, dijalekatski markiranu leksiku, ekspresivnu leksiku, leksiku razgovornog jezika, terminološku leksiku i onomastičku građu sa prostora Crne Gore. Uz sve ovo, napominje Bašanović-Čečović, rječnik donosi akcenatske podatke i gramatičke oblike, opise značenja i odgovarajuće primjere upotrebe odredničke riječi koja je u skladu sa leksikografskim pravilima istaknuta masnim slovima i navodi se u kanonskom obliku, dok desnu stranu rječničkog članka čine podaci gramatički i semantički i obavezan primjer upotrebe odredničke riječi, uz koje se navodi skraćenica izvora. Primjeri su preuzeti izvorno, bez lektorskih intervencija.
CANU_8 Dijalektski markirana leksika preuzeta je iz 34 rječnika crnogorskih narodnih govora, uz 11 akademijinih, 3.446 leksema obilježen su kvalifikatorom ,,narodno”, a njihova zastupljenost opravdana je koncepcijom i namjerom da se značenja koja neminovno iščezavaju sačuvaju u kolektivnom sjećanju-ističe Bašanović-Čečović.
Značajan segment čine kontaktne i kulturne pozamljenice sa podatkom o etimologiji. U vremenu dominacije kompjutera i internet, mobilnih telefona i sveprisutnosti engleskog jezika obuhvata i novije pozajmljenice koje su se adaptirale i uključile u leksički fond crnogorskog jezika poput blog, blokbaster, brend, bilbord, botoks, vamp, biznis, vonderbra.
Poseban sloj predstavlja i terminologija.
Književnik, ilustrator i konsultant u jednom od segmenata rječnika u kojem su sadržani turcizmi Zuvdija Hodžić rekao je da je u svakom trenutku bio svjestan o kakvom se epohalnom djelu radi.
– Bio sam onaj koji vodu nosi, prihvatio sam se lakšeg posla, a to su ilustracije od riječi koje su mi dali. Bilo mi je to neobično. Imali su veće povjerenje u mene, nego ja u samog sebe. Drago mi je što su iznenađeni, a ja više, i što im se to dopalo – rekao je Hodžić.
Posjetioci su, takođe, imali priliku da saznaju da u prvom rječniku evropskog jezika nije bilo engleskog, da su se prvi rječnici na prostorima Južnih Slovena pojavili u 16. vijeku i još mnogo zanimljivih činjenica o nastanku prvih rječnika i simbolici riječi.

B.R.
Foto: B. Šekularac