Žiri je ocjenjivao radove koji su učestvovali na međunarodnom, javnom i anonimnom konkursu, koji je raspisalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma sa ciljem da se rekonstruiše ovaj objekat ukupne površine 21.738 kvadratnih metara.

Projekat SADAR+VUGA & HHF. je, kako se navodi na sajtu Ministrstva, dobio najviše bodova u odnosu na ostale pristigle predloge, piše portal Onogošt.

Konkursni žiri činili su inženjeri arhitekture Nebojša Adžić, Maroje Mrduljaš i Miloš Kosec, diplomirani pravnik Danilo Gvozdenović i umjetnica Jelena Tomašević. U obrazloženju žirija koji je donio odluku stoji da se ovim predlogom predviđa rušenje dijela uz Njegoševu ulicu koji je ranijim projektom trebalo da bude Dom mladih, a kompleks se organizuje u tri segmenta koji se mogu koristiti, pa i rekonstruisati zasebno. To su biblioteka i muzej u niskom dijelu uz trg, komercijalno-ugostiteljski centar, te veliki auditorij.

Kako se objašnjava, svaki od tih djelova biće zasebna cjelina, tako što će se postojeća konstrukcija između njih, većim dijelom ukloniti, a na njenom mjestu biće veliki zastakljeni hallovi. Ovaj projekat nudi i prošireni, upušteni trg, koji se nastavlja na istorijsku urbanu strukturu Nikšića.

”Upravo ta poroznost kompleksa, koji prestaje biti barijera, najveći je kvalitet predloga”, naveo je petočlani žiri obrazlužući svoju odluku.

Projekat bez suzdržavanja i odlučno interveniše u uzvornu arhitekturu, ”odgrađuje” i oduzima djelove kompleksa koje smatra suvišnim, te nadograđuje nove elemente, navodi se pored ostalog u odluci žirija.

Novčana nagrada predviđena za pobjednika konkursa iznosi 6.000 eura.

Drugo mjesto zauzeo je projekat četvoročlanog tima arhitekata, koji su, kako se navodi, ingeniozno uklonili postojeće staklene fasade i uspostavili kontinuirane pješačke tokove i tako monolitni kompleks pretvorili u gradsku četvrt.

– Projekat je došao najbliže mogućnosti da se kompleks razgradi u životni, urbani cluster/grupaciju, a bez fizičkog oduzimanja korisne površine. Umjesto razgrađivanja, autor uvodi nove pravce komunikacija koji se postavljaju na tijelo objekta. To su nova rampa, te sistem terasa – stubišta. Sadržaji su poslovni prostori, kulturni i sportski objekti, hostel, co-working – obrazložio  je žiri drugorangirani predlog, čiji su autori nagrađeni novčanim iznosom od 4.500 eura.

Na trećem mjestu od devet finalnih radova, našao se projekat pod radnom šifrom ,,ĐUNGLA”, a djelo je autorskog tima pod nazivom ,,Studiofoka&bumbar i studio re:act”.

– Ovaj projekat počiva na razumnim i tačnim stavovima da nije potrebno pomoći Domu revolucije nego gradu, a pri tome iskoristiti činjenicu da je arhitektura Doma potencijalni atraktor putem kojeg bi se društveni i kulturni život Nikšića mogao povezati sa globalnim kretanjima – navodi se i dodaje da ta opservacija insistira na otvaranju i povezivanju Crne Gore s progresivnim internacionalnim kretanjima.

– Dom revolucije tako je prostorni resurs i simbol, inkubator optimizma i orijentacije prema budućnosti. Dom bi postao ‘interijerski grad’, čije je jezgro veliki natkriveni gradski trg na mjestu nekadašnje pozornice i auditorijuma, koji su dobro povezani sa vanjskim prostorima, a višefunkcionalnost prostora je zadržana pa bi se on mogao koristiti za različite sadržaje – ocjena je  žirija za trećeplasirani projekat koji je dobio nagradu u iznosu od 2.000 eura.

Pored ova tri rada, u uži izbor ušlo je još šest predloga, od kojih su dva otkupljena po cijeni od 500 eura.

Do najboljih devet radova došlo se kroz tri selekcije. Prva je podrazumijevala pregled i analizu svih pristiglih radova, u drugoj je izvršena uža selekcija radova, dok su u trećoj fazi pregledani naknadno pristigli radovi i napravljen definitivni izbor najuspješnijih.

U autorskom tekstu koji je napisao član konkursnog žirija Maroje Mrduljaš stoji da je Dom revolucije u Nikšiću neizbježno postao spomenik koji se nije mogao završiti i predstavlja važan indikator prelomnog vremena u razvoju i početku propasti Jugoslavije.

On je naveo da je na neki način raspad socijalističke Jugoslavije za graditelje Doma bio srećna okolnost.

– Nakon više od 10 godina gradnje, u situaciji kada je već postojalo jasno da se nikšićki grand travaux neće ostvariti, raspad bivše države desio se kao dobar izlaz iz, vjerovatno, nerješive situacije – napisao je Mrduljaš u analizi.

Kako stoji u njegovom tekstu, koji je objavljen na sajtu Ministarstva održivog razvoja i turizma, iracionalnosti i kontroverze koje su okružavale Dom revolucije, postaju nebitne za buduće scenarije nastanjivanja te zgrade.

– Sigurno je da je obnova Doma revolucije najveći izazov po pitanju mobilizacije i koordinacije svih uključenih aktera i elemenata, od političkih elita, preko investicionih kanala pa do lokalne zajednice. To je dobra prilika i da se proširi polje djelovanja arhitekture i reaktiviraju znanja i vještine koje su joj inherentne kao što su projektivna pozicija, integrativno mišljenje, kreativnost – zaključio je Mrduljaš.