PREPORUKA ZDRAVLJE
ZDRAVLJE: Vitamin C protiv prehlade, alergija, čuva vid i obnavlja kožu
Foto: drwillard.com
Najpoznatiji među vitaminima važan je za imunološki sistem pa se tradicionalno koristi protiv infekcija i prehlada, ali to je samo dio ,,mozaika“ vitamina C koji sudjeluje u čak 15.000 metaboličkih procesa u ljudskom organizmu.
Svestrani vitamin – poznat i kao aksorbinska kisjelina – uključen je u proizvodnju hormona, neurotransmitera (prijenosnika nervnih impulsa) i kolagena (vezivnog vlakna koje tkivu daje čvrstinu i gipkost).
Snažan antioksidans
Aksorbinska kisjelina snažan je antioksidans što znači da štiti stanice od slobodnih radikala, otpadnih produkata metabolizma koji, ako se prekomjerno nakupljaju u tijelu, mogu izazvati brže starenje ćelija i nastanak različitih bolesti, uključujući i rak. Primjera radi, količina slobodnih radikala može se povećati zbog cigareta, alkohola, nepravilne prehrane, onečišćene okoline, prekomjernog izlaganja suncu…
Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza i kalcija, važan je za ravnotežu vitamina A, aktivira folnu kiselinu (vitamin B9), obnavlja zalihe vitamina E.
Pomaže protiv alergija tako što podstiče razgradnju histamina koji nastaje tokom alergijske reakcije, a izaziva simptome poput suzenja očiju, svrabeža i oticanja sluznice.
Olakšava mršavljenje jer sudjeluje u proizvodnji karnitina, molekule proteina koja potiče sagorijevanje masti u energiju.
Važan je za dobar vid – visoke koncentracije vitamina C nalaze se u leći oka i suznoj tečnosti.
Najbolji prirodni izvori
Mnogi sisavci mogu sami proizvesti vitamin C, ali ne i čovjek – za nas je C esencijalan vitamin kojeg moramo uzimati prehranom. Dovoljne količine najlakše je osigurati svakodnevnim jedenjem raznovrsnog voća i povrća.
Sinonim za vitamin C su citrusni plodovi (pomorandža, limun, mandarina, grejpfrut…) ali njime obiluje i bobičasto voće, posebno crna ribizla, borovnica, malina, jagoda. Također i šipak, i trešnja, te niz egzotičnih plodova: kivi, papaja, ananas, mango…
Najbogatijim izvorima C vitamina u prirodi smatraju se tropska trešnja acerola i amazonske bobice camu camu – istraživanja su pokazala da sadržavaju od 30 do 50 puta više vitamina C nego pomorandža.
Ne zaboravite povrće – odlični izvori vitamina C su paprika, brokoli, karfiol, kelj, kupus, blitva, paradajz, špargla, krompir, celer…
Vitamin C topljiv je u vodi, a osjetljiv je i na vazduh i toplinu, pa se transportom hrane i kuvanjem može izgubiti čak 90 odsto vitamina C. Najbolje ćete ga očuvati ako jedete svježe ubrano voće i povrće te ako hranu minimalno termički obrađujete i/ili pravilno zamrzavate.
Foto: delmarplasticsurgery.com
Oprezno sa suplementima
Vitamin C često se uzima u obliku suplemenata jer ga tijelo navodno jako dobro podnosi – imamo prirodni ,,barometar“ koji potiče izlučivanje nepotrebnog viška vitamina C.
Preporučene dnevne količine za odraslu zdravu osobu su 75 mg za žene i 90 mg za muškarce, a kao najviši podnošljiv dnevni unos najčešće se spominje 2000 miligrama (dva grama).
Povećane doze vitamina C generalno se preporučuju kod infekcija, prehlada, karijesa i upala desni, oslabljenog imuniteta nakon operacija i povreda, bolesti respiratornog sistema, artritisa, hemoroida, problematične kože, dijabetesa i alkoholizma, a često se ističe da pušači imaju veće potrebe za vitaminom C.
Ipak ne bi trebalo da se uzimaju ,,megadoze“ bez savjetovanja s ldoktorom. Istraživanja su pokazala da nema smisla pretjerivati jer najmanje 50 odsto velike doze organizam vjerovatno neće prihvatiti.
Takođe je dokazano da previše vitamina C podstiče stvaranje kamenaca u bubrezima.
Ako trudnice uzimaju prevelike doze vitamina C, tako mogu izazvati suprotan učinak – kod djeteta se nakon rođenja može razviti deficit odnosno manjak tog vitamina.
Važno je znati i to da neki lijekovi mogu imati interakcije s aksorbinskom kisjelinom te da je C jedan od vitamina koji najviše utiču na rezultate različitih laboratorijskih pretraga.
Izvor: Ordinacija.hr
