Američko udruženje za porodiljstvo i ginekologiju izdalo je uputstvo u kome savetuje da se PAP, tj. Papanikolau test, ne radi prije navršene 21. godine života. Poslije toga treba da se radi svake dvije godine do navršenih 29 godina, a kasnije na svake tri godine.
To predstavlja veliko odstupanje od prethodnog uputstva koje je savjetovalo da se sa ovim testom počne od 18. godine života, i to jednom godišnje. Slično uputstvo se primjenjuje i u Kanadi, s tim što se sa testom može početi ranije samo ukoliko je osoba seksualno aktivna prije svog 21. rođendana.
Razlog za ovo novo uputstvo zapravo je vrlo rijetko obolijevanje od raka grlića materice u starosnoj grupi 18-21 godine života, koja je ranije bila ciljna grupa za rano otkrivanje ove bolesti. Ravoj bolesti je dosta spor i potrebne su godine da se ona razvije, što opravdava uputstvo da se PAP test radi u vremenskim intervalima dužim od godinu dana.
Ovo uputstvo je doneseno da bi se spriječili brojni nepotrebni testovi žena koje nemaju rak grlića materice.
Papanikolau (PAP) test sastoji se u uzimanju brisa sa grlića materice koji se zatim šalje u laboratoriju da se vidi da li postoje promjene ili nenormalne ćelije koje bi ukazale na mogućnost prisustva raka. Problem je u tome što humani papiloma virusi koji su česti i prenose se seksualnim odnosom mogu prouzrokovati promjene u ćelijama koje su potpuno bezopasne. Da bi se tačno odredilo da li su te promjene na ćelijama bezopasne ili potencijalni rak, potrebno je, međutim, napraviti nekoliko kontrolnih pregleda sve dok rezultat ne postane potpuno normalan.
U nekim slučajevima, žene će biti izložene biopsijama sumnjivog mjesta ili nekim drugim testovima, iako bi se ćelije normalizovale same od sebe. Eksperti se nadaju da će novo uputstvo postati standard u ovoj oblasti.
Doktori će morati da obrate više pažnje na starosnu grupu od kasnih tridesetih do 50 godina; ta grupa je najrizičnija zbog većeg broja seksualnih partnera ili zbog toga što žene nikada nisu išle na pregled.