INSTA-MAME: Vog poručuje da je ,,u modi” igranje sa djecom i boravak u prirodi
5.08.2015. u 15:23
Majke vole da bilježe svaki dragocijeni trenutak proveden sa svojim djetetom.
Časopis Vog izabrao je fotografije deset majki koje su najljepše uspomene objavile na Instagramu. Po izboru Voga može se zaključiti da su igranje sa djecom, boravak u prirodi i zajedničko putovanje u modi.
Prva na listi je fotografkinja Kas Berd. Ima djecu Mej i Lija. Evo kako je ona vidjela povezanost sa svojim djetetom kroz objektiv kamere.
Australijanka Kirsten Rikert ovako je vidjela život njenih malih boema. Džulija Reston-Rotfild je manekenka i osnivačica bloga ,,Romi end Baniz”. Evo kako je ona zabilježila kćerku Romi na jednom od svojih putovanja.
Kortni Adamo je majka Istona, Ajvi i Marloua i koosnivačica brenda ,,Bejbičino kids”. Prodala je kuću u Londonu i sada su na proputovanju po svijetu.
Hana Henderson iz kompanije ,,Dženeral stor” ima jedinstveni stil i čini se da je taj osjećaj prenijela djeci Lenon i Kosti.
Brazilka Žizel Bunšen, pored toga što je najplaćenija manekenka, divna je majka Bendžaminu, Vivijan i pastorku Džonu. Stilistkinja Kendra Smut ima oko za detalje, počevši od posla pa do fotografisanja porodičnih trenutaka. Posebnu čar daju nomadski porodični izleti.
Helena Šic rođena je u Švedskoj. Živi u Oslu. Skandinavska nota prepliće se u njenim fotografijama na Instagramu. Osnivačica je bloga za djecu ,,Junior”. Džuls Oliver ima djecu koja sva nose ime cvijeta ili nečega što podsjeća na cvijet – Dejzi (bela rada), Popi (mak), Petal (latica) i Badi (bud – pupoljak). Supruga je Džejmija Olivera. Njene fotografije su odraz svakodnevnog idiličnog života. Koosnivačica i urednica magazina ,,Mader” Džejms Kičinski-Mekoj uspješno vodi blog Bluberd. Suprug i ona rade od kuće i brinu o četvoro djece u Nešvilu.
Kroz godine majka me je učila vrijednim životnim lekcijama i sada, kada će uskoro napuniti 90 godina, još više cijenim njenu mudrost. Kad god majka iznese svoje mišljenje, osmijehnem se i našalim ,,Majko, slažem se sa svime što kažeš.”. Ko može reći ,,ne” skoro 90-godišnjoj majki koja je cijeli život…
U dijelu javnosti često su podijeljena mišljenja jesu li djeca danas inteligentnija u odnosu na ranije generacije. Suprotstavljene strane se sukobljavaju na društvenim mrežama tako što jedna tvrdi da su ranije društvene igre i boravak u prirodi uspješno razvijale pamet kod djece, dok njihovi oponenti odgovaraju da to baš nije tako i da je savremena tehnologija itekako od velike pomoći. Ko je pametan? Pravi odgovor na ovo pitanje mogu dati jedino stručnjaci koji prate i ocjenjuju razvoj inteligencije u našoj državi. Razgovarali smo sa predsjednikom Mense u Crnoj Gori Markom Lakićem. On predstavlja međunarodnu organizaciju u našoj državi koja okuplja članove sa jednim uslovom- da rezultat na standardizovanom IQ testu, odnosno koeficijent inteligencije bude 131 ili više po Vekslerovoj skali, odnosno 148 po Bineovoj. Ovo predstavlja minimalni IQ njihovih članova, dok maksimalni IQ je nemoguće izračunati, a samim tim ni prosječan. Djeca mlađa od 16 godine ne mogu raditi njihove testove, te podsjeća da su u junu testirali skoro 400 kandidata, a uslov za članstvo u ovoj organizaciji je zadovoljilo 99 kandidata. Među njima je i najmlađi član od 16 godina. -Da li su djeca inteligentnija nego ranije? Usudiću se da kažem da nisu, naprotiv – kaže Lakić. Objašnjava da veliki broj djece danas ne razvija sve funkcije mozga, kao što su to ranije radila. Djeca danas, prema njegovim riječima, na žalost, veliki dio svog vremena provode pored televizora i video/kompjuterskih igrica što definitivno dovodi do smanjene motorike, a samim tim i psihofizičkog razvoja. Pojedni stručnjaci su stava da na inteligenciju naslijeđe utiče 20 posto, a na ostatak sredina, a Lakić ističe da je saglasan sa tim, ali da se ne smije usuditi da se izjašnjava u procentima. - Istraživanja koja se sprovode posljednjih godina, možda sada već i decenija, ukazuju na to da je broj neurona nasljedan, dok na ineligenciju kod osoba utiče broj sinapsi - veze između neurona. Sinapse se razvijaju od samog rođenja i to je ono što čini veći procenat koji utiče na inteligenciju. Najveći broj sinapsi se razvije u veoma ranom uzrastu do pete, odnosno sedme godine i to je period kada sa djetetom mora puno da se radi – poručio je on. Dodaje da je nekadašnji način života uticao da se djeca pravilno razvijaju, odnosno da razvijaju svoje sinapse. Odlazak na selo kod djede i babe -Kada ovo kažem, mislim na odrastanje u prirodi, na selu, igranje nekih igrica koje su danas zaboravljene ili se baš rijetko igraju. Danas većina roditelja radi jedan ili više poslova. Nemaju vremena za djecu. Na žalost, danas je sve manje i baka i deki koji žive na selu i kod kojih djeca mogu da se razvijaju u prirodnijim uslovima. U nedostatku vremena za rad i provođenje vremena sa djecom, roditelji pribjegavaju ,,kupovanju dječije pažnje” raznim TV programima ili video/komjuterskim igricama. Bitno je samo da je dijete mirno, da …
Piše: Rejčel Vadilou Moderne majke su ,,izgubile kompas” i čine štetu društvu tretirajući svoju djecu kao ,,bogove”, navodi čuvena britanska vaspitačica Rejčel Vadilou u svojoj novoj knjizi. Smatraju je ,,guruom” za vaspitanje djece, pomagala je čak i poznatim damama da izađu na kraj sa svojim mališanima i pomogla…