Maturanti su se ovih dana žalili na sadržaj testova eksterne mature, jer su ocijenili da je bio previše uopšten, bez pitanja koja će pokazati njihova znanja iz gramatike, književnosti, pismenosti i elokventnosti.
Upravo zbog toga je Unija srednjoškolaca najavila da će se obratiti nadležnima kako bi im ukazala na uočene nepravilnosti. PR Ministarstva prosvjete Marija Jovović za MNE magazin kaže da su im se obratili za prijem i da će sa njima biti održan sastanak narednih dana.
Dok maturani kritikuju koncept testova, Jovović odgovara da test provjerava različite aspekte i nivoe znanja. Ona kaže da se od maturanata očekuje da prilikom odgovora na testu primjene znanja, vještine i kompetencije koje su stekli tokom obrazovanja i ujedno budu kreativni kod određenih odgovora.
-Prilikom sastavljanja pitanja od strane stručnjaka, među kojima su profesori i savjetnici za crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnosti, vođeno je računa o tome da u testu budu zastupljena pitanja različitih kognitivnih nivoa – kazala je Jovović.
Maturski ispit iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti polagalo je 6.496 maturanata, 2.294 učenika gimnazija i 4.202 učenika srednjih stručnih škola. Albanski jezik i književnost polagalo je 316 učenika.
Jovović navodi da je maturski ispit iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti položilo 97,38% učenika gimnazije i 90,50% učenika srednjih stručnih škola. Neki đaci nijesu bili zadovoljni rezultatima testova, pa su iskoristili svoje pravo na žalbu. Jovović ističe da su 232 učenika podnijela prigovor na rezultate iz crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika. Usvojeno je 65 žalbi.
PR Ministarstva prosvjete kaže da je svako pitanje na testu rađeno u skladu sa ciljevima i sadržajem Ispitnog kataloga za crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost, koji je objavljen na sajtu Ispitnog centra. Pojedini maturanti su posebno ukazali na pojedine sporne djelove testa iz maternjeg jezika naglašavajući grešku kod frazeologizama.
Jovović kaže da učenik treba da ima osnovna leksikološka znanja, da vlada leksikom svoga jezika i pravilno upotrebljava frazeologizme kako bi objasnio njihovo značenje.