DRUŠTVO PREPORUKA
FATIMA NAZA: Treba biti istrajan, trud će uvijek neko prepoznati
Fatima Naza predstavnik je Centra za romske inicijative gdje svakodnevno radi na poboljšanju uslova za život Roma i Egipćana u našoj državi. Dobitnica je nagrade Ana Lind u oblasti ženskog učešća i liderstva, a doprinijela je ovoj oblasti i svojom ulogom u predstavi ,,Sedam”. Za MNE magazin govorila je o svom desetogodišnjem radu u Centru za romske inicijative i tome koliko se bori da uslovi za njih budu bolji. Smatra da su problemi Roma i Egipćana zapravo problemi svih građana Crne Gore i kada bi ih tako posmatrali, ne bi bilo tako drastičnih kršenja ljudskih prava.
Glumila je u drami ,,Sedam” baziranoj na teškim životnim pričama sedam aktivistkinja za ženska prava iz različitih dijelova svijeta.
– Za mene je bila izuzetna čast da budem dio ovog projekta. Pravo je zadovoljstvo raditi na ovakvoj temi sa ljudima koji su različitih zanimanja, a ipak tako slični, jer svi se donekle bavimo promovisanjem ljudskih prava – kazala je Naza.
Životna priča Muhtar Maji je najviše pogodila i upravo je o njenom liku čitala dramski tekst.
– Radi se o izuzetnoj ženi koja je uprkos mukama koje je doživjela, našla snagu da promjeni svoj život i ulogu žrtve. Pronašla je snagu i želju za životom tako što je postala aktivistkinja koja se bori za prava žena i djevojčica u Pakistanu. Njenu priču trebalo bi da čuju svi, jer se može mnogo toga naučiti – kazala je naša sagovornica.
Fatima i njena koleginica Fana Delija 2012. godine dobile su nagradu Ana Lind u oblasti ženskog učešća i liderstva.
– Ova nagrada našoj organizaciji izuzetno značila, jer nam je omogućila da nastavimo rad u borbi protiv dječjih prisilnih brakova. Ovo priznanje nam je dalo snagu, jer naporan rad i trud isplati i neko ga uvijek prepozna – kazala je ponosno Naza.
Njih dvije dobitnice su još dvije nagrade – američke ambasadorke 2013. godine i Evropske komisije 2014. godine za Integraciju Roma i Egipćana u Crnoj Gori.
Ističe da je izuzetno zadovoljna onim što su u Centru za romske inicijative za deset godina postigli, jer se, kako kaže, njihovi rezultati vide po broju djece koja su prisutna u školskom sistemu. Problem dječijih brakova još uvijek postoji, iako se trude da ga riješe.
– Tema dječji ugovoreni brakovi jako je teška i komplikovana, koja iziskuje dosta posvećenosti kako bi se riješio ovaj problem. Neophodno je raditi na tri polja koja su važna, a to su: romska zajednica, institucije i zakoni – objašnjava ona.
Kaže da bi protiv ovog problema svi trebali zajedno da se bore. Istraživanje pod nazivom ,,Ugovoren brak jači od zakona”, koje je CRI sproveo 2014. godine, pokazao je koliko je ovaj problem prisutan.
– Ono što je sociološki naročito interesantno je podatak da je već u periodu prije navršenih 18 godina 42,9% ispitanika stupilo u brak (u periodu od 13 do 17 godine starosti). Od 18 do 20 godine starosti u brak je stupilo 36,4% ispitanika. Dok je sa 28 ili 32 godine života u brak stupilo 1,5% ispitanika. Na pitanje sa koliko su godina stupile u bračnu zajednicu do navršenih 18 godina starosti stupilo je čak 72,4% ispitanica (u periodu od 12 do 17 godina starosti) – objasnila je Naza.
Smatra da, iako je ovaj problem prisutan, ima pomaka u obrazovanju Roma, jer je njih 15-oro već upisalo fakultet i studira.
Prema njenom mišljenju Romi u Zapadnoj Evropi, imaju bolji sistem, ali je i odgovornost prema građanima veća nego u Crnoj Gori.
– Tamo vas sistem sve tretira kao svoje građane i tjera na poštovanje zakona. Nema različitosti po naciji ili vjeri nego svi jednako moraju poštovati pravila – kazala je ona.
Katarina Janković
