PREPORUKA ZDRAVLJE

REKREACIJA: Trening bez pravilne ishrane ne daje rezultate

2.06.2015. u 12:53

Brz tempo života navodi nas da vodimo računa o svom tijelu i zdravlju prije svega, pa su sport i rekreacija izbor sve većeg broja ljudi, kako u svijetu tako i kod nas. Za MNE magazin o ovoj temi govori Vladan Šljukić,  glavni trener i vlasnik Fitness cluba Sports Art  Montenegro.

– Posljednjih nekoliko godina se otvara veliki broj škola raznih sportova i teretana i to utiče na povećan broj djece i mladih ljudi koji se bave sportom – kaže Šljukić, i dodaje da se na taj način doprinosi povećanju zdravih stilova života kako u svijetu, tako i u Crnoj Gori. On smatra da se veliki broj ljudi kod nas danas bavi nekim sportom, fitnesom ili  vrstom rekreacije kao što su vožnja bicikla, trčanje i sl.

Uloga personalnog trenera je, prema njegovim riječima,  bitna  jer  neko  ko prvi put dođe u teretanu mora da ima kvalifikovanu osobu na raspolaganju, koje će ga uputiti kroz prve treninge i demonstrirati mu pravilno izvođenje vježbi, kao i način na koji se organizuje trening plan.

– Ovo je jako bitno kako bi neko napredovao i imao rezultate, ali se i sačuvao od povreda koje su moguće ako se vježbe nepravilno rade. Na početku je bolje imati lice koje je stručno i koje se razumije, a kasnije ljudi mogu sami vježbati. Ako neko želi ozbiljno da se posveti treningu, smatram da je bitno da mu stručnjak u tome pomogne – kazao je Šljukić.

On je dodao da mala djeca mogu da se rekreiraju što je zdravo i korisno, ali da vježbe budu prilagođene njihovim godinama. Predlaže gimnastiku i atletiku za djecu koja su školskog uzrasta, s tim da im vježbe pokaže stručnjak.

Pravilna ishrana je, naglašava instruktor, važna  za svakoga ko trenira, jer bez toga nema kvalitetnih rezultata.

– Ukoliko neko želi lijepo da izgleda, može svakodnevno da trenira po tri sata, da se hrani loše i da nema skoro nikave rezultate. Zdrava prehrana bazirana na kvalitetnim izvorima proteina, ugljenih hidrata i zdravih masti, raspoređena na četiri ili pet obroka tokom cijelog dana, važna je za svakoga ko želi lijepo i zdravo da izgleda – kazao je Šljukić.

Prema njegovim riječima, porcije ne trebaju biti velike, već adekvatne tjelesnoj masi, prehrana se mora bazirati na izvorima proteina kao što su bjelanca, riba, ćuretina, piletina, crveno bezmasno meso, i sve to pripremljeno na zdrav način. Tome dodaje i zdrave izvore ugljenih hidrata, što više zelenog povrća, zdrave masti kao što su orašasti plodovi, ali i upotrebu lanenog i maslinovog ulja. Sve ovo, smatra Šljukić,  važno je uskladiti sa treningom, jer ljudi moraju da nadoknade ono što vježbanjem gube.

– Pogrešna je pretpostavka da mišići rastu u teretani. Mi mišićima vježbanjem nanosimo oštećenja, koja ukoliko se ne hranimo kako treba, u satima nakon treninga, čine da mišići budu manji i slabiji, a ne obrnuto – razjasnio je on i dodao da je ishrana nešto što je podjednako bitno kao dobar i organizovan trening.

On objašnjava da neka istraživanja govore o tome da bi trening trebalo raditi tri sata nakon ustajanja ili najkasnije devet ili deset sati poslije buđenja.

– Ono što smo mi vidjeli kroz naš posao je to da ranije vježbe usklađene sa tri dobra obroka nakon treninga daju bolje rezultate. Svima koji su u mogućnosti preporučio bih da malo ranije treniraju – rekao je on.

Postoji veliki broj onih koji ne znaju tačnu razliku između dodataka ishrani i dopinga koji se koriste pri treniranju, pa smo našeg sagovornika zamolili da čitaocima objasni kakva je to razlika i koliko uzimanje bilo čega može da šteti ili koristi našem zdravlju.

– Postoji jedna vrlo ozbiljna razlika između dodataka prehrani, a tu spadaju razne vrste vitamina, minerala, proteina, aminokisjelina i između ljekova  kao što su steroidi, stimulansi i slična doping sredstva. Kada je organizam pod opterećenjem od treninga i sporta dodaci prehrani su zdravi. Oni omogućavaju da nadoknadimo što ne možemo da dobijemo iz hrane, a to je brz izvor proteina nakon treninga. Aminokisjeline su, takođe, korisne nakon treninga jer pomažu  hranjenje i regeneraciju naših mišića nakon fizičke aktivnosti – objašnjava Šljukić i dodaje da su to zdravi dodaci ishrani koji se uvoze na legalan način i prodaju u specijalizovanim prodavnicama i apotekama.

Ono što on nikako ne opravdava je upotreba anaboličkih steroida, hormona i drugih  sredstava i naglašava da zdravi ljudi ne smiju koristiti ova sredstva, jer su ona štetna po njihovo zdravlje.

– Kod sportista i rekreativaca, postoji želja za prebrzim rezultatima i oni često zloupotrebljavaju ove vrste ljekova u te svrhe.  To znači da  zdrav čovjek koristi neki derivat da bi postigao bolje rezultate. To je nešto što može da vuče razne nuspojave i probleme i to ne bih nikako preporučio i smatram da mladim ljudima nikako ne treba, jer je rizično to koristiti – objašnava on.

Ističe da je to zloupotreba lijeka u većim dozama i da to ne preporučuje nijedan ljekar, nutricionista, ali ni ozbiljan trener ili sportista. Dodaje da je vrlo važno razdvojiti pojmove dodataka ishrani i androgenih vrsta steroida jer je razlika velika.

Naš sagovornik smatra da teretana ne može da razvije bilo kakvu vrstu zavisnosti, ili to može učiniti u nekom minimalnom broju slučajeva.

– Ne bih rekao da postoji zavisnost u smislu bolesti. Ljudi koji počnu da se bave treningom postanu svjesni da je osim treninga u teretani neophodno da se hrane dobro i zdravo i da kvalitetno spavaju. Oni se tada prepuste treningu, ishrani i vode računa o tome, ali da je to zavisnost ne bih mogao da kažem. Možda postoji neko ko ne može bez teretane, ali to je minimalan broj slučajeva, i to ne bih opisao kao vrstu bolesti – objašnjava on.

Katarina Janković