SLAJDER ZDRAVLJE
GOJAZNOST: Višak kilograma šteti i psihi djeteta
www.cairodar.com
– Dijete koje je gojazno u uzrastu od 10 do 13 godina ima 80 odsto šanse da bude gojazno i kasnije u odraslom dobu. Ovaj problem nastaje kad se unosi više kalorija nego što organizam može da potroši – kaže za MNE magazin dr Vjera Janković, pedijatar. Objašnjavajući gojaznost sa psihološkog aspekta dr Ljiljana Mujović, dječji psiholog kaže da djeci, naročito u pubertetu, nije lako da se nose s ovim problemom i da im treba podrška roditelja i društva.
Dr Vjera Janković
-Gojaznost znači višak tjelesnih masti. Nekoliko kilograma viška ne znači pod obavezno da je dijete gojazno. Međutim, to često ukazuje na sklonost ka lakom dobijanju kilograma, pa prema tome i potrebom za posebnim režimom ishrane i fizičke aktivnosti. Ona se najčešće javlja oko pete i šeste godina života ili u vrijeme puberteta. Brojna istraživanja su pokazala da dijete koje je gojazno u uzrastu od 10 do 13 godina ima 80 odsto šanse da bude i kasnije u odraslom dobu- kazala je dr Janković.
Ona je objasnila da su uzroci gojaznosti kompleksni i brojni i ukjučuju genetske, biološke, kulturološke i sociološke faktore.
-Jednostavno rečeno, do gojaznosti dolazi kad se unosi više kalorija nego što organizam može da potroši. Iako pojedina oboljenja mogu dovesti do razvoja gojaznosti, u svega jedan odsto slučajeva gojaznost je posljedica realnog medicinskog problema- objašnjava ona.
Naša sagovornica kaže da se liječenje sprovodi tako što se mijenja način života, koriguje ishrana i povećava fizička aktivnost. Prema njenim riječima gubitak kilograma bi trebao da bude postepen, 0,5 kg nedjeljno, tj 10 odsto od ukupne tjelesne mase.
Kada je u pitanju ishrana dr Janković predlaže spremanje zdravih, izbalansiranih obroka, gdje će djeca jesti sa roditeljima za stolom, spremanje manjih porcija, više voća i povrća, a manje gaziranih i slatkih napitaka, grickalica i slatkiša. Ona napominje da se roditelji uvijek trebaju truditi da dijete doručkuje svaki dan, jer će preskakanjem doručka biti umorno i gladno tokom dana, a to ga tjera da u školi jede brzu hranu.
Osim toga, dr Janković smatra da roditelji moraju dati dobar primjer djetetu kada je u pitanju fizička aktivnost pa bi bilo dobro vježbati sa njima. Dodaje da je korisno upisati dijete na sport koji voli, ali mu i odrediti vrijeme koje će provesti ispred TV-a i kompjutera. Ona ističe da je važno da svaki roditelj bude podrška svom djetetu, da ga bodri i radi na njegovom samopouzdanju.
Dr Ljiljana Mujović
Dječji psiholog dr Ljiljana Mujović smatra da je gojaznost jedan oblik izraza nezadovoljstva i agresije koju dijete osjeća prema sebi, posebno izražen u pubertetu.
-Takva nekanalisana životna energija, čini pojedinca i njegovu okolinu nezadovoljnim, posebno u periodu puberteta. To je period u kojem se razvija tijelo i um. Um je rastrzan jer traži svoj identitet, a tijelo se razvija naglo i tako se javlja vrlo često nesklad između njih – kazala je dr Mujović.
Taj disbalans, smatra ona, treba roditeljima da objasni da nešto nije u redu sa njihovom djecom i da uvijek u takvim situacijama oni nesvjesno mogu da utiču na njih. Predlaže da se zatraži stručna pomoć, kako bi se zauzeo pravilan stav, ali samo u onom trenutku kada je dijete spremno da prihvati tu pomoć jer se protiv njegove volje ne mogu postići dobri rezultati.
– Roditelji i društvo moraju biti tu da im pruže podršku, jer toj djeci nije lako, obilježeni su na neki način, zadirkivani od strane druge djece koja vrlo često nemaju obzira prema njima – kazala je dr Mujović.
Zaključuje da je od velikog značaja prihvatiti gojaznu djecu i pružiti im pomoć kako se problem ne bi uvećao.
Katarina Janković
