DRUŠTVO
POVEĆAN BROJ PRITUŽBI: Žiranti i zaduženi u švajcarskim francima najviše se žale bankarskom ombudsmanu
Ove godine građani više traže pomoć od bankarskog ombudsmana u odnosu na period iz prošle godine. Bankarski ombudsman Halil Kalač za MNE magazin je kazao da ga je za prva tri mjeseca ove godine kontaktiralo i tražilo zaštitu 138 klijenata i žiranata banaka i Mikrokreditnih finansijskih institucija.
– U 2014. godini, taj broj je iznosio 106… Zabilježen je rast posjeta bankarskom ombudsmanu od 30 odsto – kazao je Kalač.
U 2015. godini bilo je više obraćanja u odnosu na prošlu godinu, zbog klijenata koji koriste stambene kredite, a prvenstveno stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima. Kalač navodi da su građani informisaniji i više je prisutno saznanje o mogućnosti zaštite finansijskih prava i kod bankarskog ombudsmana. Najviše prigovora klijenata banaka i MFI bilo je u Podgorici, Nikšiću, Baru, Bijelom Polju i Cetinju.
Pritužbe građana se uglavnom odnose na kredite, bankarske kartice, račune i depozite.
– Kada su u pitanju krediti, može se zaključiti da se većina prigovora koji se odnose na banke, odnosi na period kreditne ekspanzije (2005. i 2008.godina) – kaže Kalač.
Žiranti su dali prigovore na banke i MFI za kreditne aranžmane u kojima su jemci u periodu kreditne ekspanzije (2005 – 2008), a čija je realizacija u toku. Prigovorili su zašto vraćaju tuđi kredit. Po tom osnovu blokirani su im tekući računi i dovedeni su u tešku materijalnu situaciju.
– Banke i MFI ne čine sve da te kredite naplate od klijenata, nego naplatu vrše od žiranata. Prigovaraju na nedostupnost informacija o ugovoru o kreditu i dokumentacije klijenta o visini duga, nedobijanje podataka o drugim žirantima po kreditu – kaže Kalač.
Žiranti koji su u taj obligacioni odnos uključeni, bez njihovog znanja, na osnovu krivičnih radnji, falsifikovanja dokumentacije, zlouptrebe ličnih podataka i sl., su iz perioda kreditne ekspantzije (2005-2008.). Kalač kaže da u ovoj godini nije bilo prijave krivotvorenja žiranstva, što govori da je ta pojava kod banaka znatno suzbijena.
Na vrata ombudmsana kucali su građani i zbog dostavljanja pritužbi na stambene kredite. Kalač kaže da su se u najvećem broju odnosile na hipotekarne stambene kredite indeksirane u švajcarskim francima.
– Osnovna primjedba je da je Hypo Alpe Adria Bank AD Podgorica plasirala bankarski proizvod visokog rizika (promjenljiva glavnica i promjenljiva kamatna stopa), a da o tome nije, na adekvatan način i u dovoljnoj mjeri, obavijestila klijente, te da je u ugovorima sav rizik prebacila na klijente. Klijenti nijesu bili dovoljno informisani, prvenstveno, o mogućem valutnom riziku, i tvrde da su dovedeni u zabludu – kaže Kalač.
Kao posljedica promjene kursa švajcarskog franka u odnosu na euro, on objašnjava da je nastao visok obračun valutnih razlika, a po tom osnovu i kamata, što je dovelo da značajnog uvećanja duga, tako da korisnici ovih kredita, i poslije višegodišnjeg izmirenja obaveza, duguju više nego kada su regulisali kredit.
Kalač ističe da je banka odbila prigovore klijenata, a nije prihvatila ni preporuku bankarskog ombudsmana za rješavanje ovog problema.
– Prijedlog bankarskog ombudsmana je da banka preračuna kredite u eure na dan ugovaranja sa kamatnom stopom koja je bila za stambene kredite u eurima u tom vremenu. Klijenti su podnijeli kolektivnu tužbu nadležnom sudu. Sudski proces je u toku – kaže Kalač.
Građani su se žalili i na bankarske kartice. Smetala im je visina kamatne stope i troškovi korištenja bankomata, kao i troškovi održavanja kartice. Kod tekućih računa građana najviše je prigovora na visinu troškova održavanja i zatvaranja, kao i kod korišćenja dozvoljenog minusa (kamata, ostali troškovi). Kod depozita prigovori se odnose na pad kamatnih stopa.
