DRUŠTVO SLAJDER
KULTURA: ,,Selfi” trend će se ugasiti jer nema nikakvu vrijednost
Na ulici, u liftu, avionu… svakodnevno smo svjedoci, a ponekad i sami učesnici ,,selfi“ trenda koji je opčinio svijet. Ovaj ,,virus”, naravno, prvo je zahvatio zapadnu pop-kulturu, a onda se proširio i kod nas. Da li trenutno odrastaju ,,selfi” generacije, pomalo narcisoidne i površne razgovarali smo sa profesorkom na Fakultetu političkih nauka Sonjom Tomović-Šundić. Ona kaže da je sve što nema pravu duhovnu vrijednost, pa i ova novina poznata kao selfi, kratkog roka trajanja i ne predstavlja naročitu opasnost u kulturološkom smislu.
Prof. dr Sonja Tomović-Šundić
– Jedan broj ljudi brzo reaguje na novine i želi da se što više eksponira i istakne, to na njih stimulativno djeluje. Ovo je slučaj i sa popularnim trendom tzv. selfijem. Mislim da će se to brzo relativizirati kada se istroši kao neka novina. Za sada to na ljude djeluje začuđujuće, nevjerovatno, izaziva šok. Recimo u Ruskoj školi književni tekst ,,Oneobičavanje“ govori o tome da književno djelo jače djeluje ukoliko autor u njemu upotrebi nešto što je šokantno, čudno i neobično – pojasnila je za MNE magazin prof. dr Sonja Tomović – Šundić .
Ona je istakla da je masovna kultura u kojoj živimo donijela neke pogodnosti, ali i probleme.
– Sa jedne strane imamo razvijena tehno – informativna sredstva. A sa druge strane možemo govoriti o ozbiljnim problemima koji su vezani za masovnu kulturu, za subkulturu, za sve one pojave koje na neki način, brišu potrebu za onim starim izvornim pitanjima o smislu, o duhovnosti i onim vrijednostima koje su se dobijale kroz velike odgovore autora u filozofiji, umjetnosti, književnosti – ističe naša sagovornica.
Danas živimo u svijetu gdje su sve tačke na zemaljskoj kugli podjednako važne i dostupne za svakoga. U svakom momentu možemo da komuniciramo sa drugima, razmjenjujemo ideje, poruke, a to je ogromna prednost, kaže naša sagovornica.
– Pitanje je da li je naše vrijeme na neki način, malo redukovalo tu potrebu da čovjek usljed brzine života, raznih okolnosti, ali i kriza koje nas pogađaju prvenstveno ekonomskih, ima vremena da u fokus stavi duhovnost, koja na neki način čini ono ljudsko u našoj civilizaciji. Mišljenja sam da će se u perspektivi, kada se istroše malo ovi modeli koji su sada na sceni, a u fokusu imaju materijalizam, bogaćenje, novac, ipak ostati u drugom planu (osim ono što je neopodno za život za razvoj društva), a da će doći do izražaja kultura bez koje nema ni vrijednosti, niti vrijednosnih stavova – smatra Tomović- Šundić.
Veliki broj pojedinaca želi da se uključi u neku vrstu javnog života, da izađe iz anonimnosti na način na koji to njemu izgleda u redu. Društvene mreže mogu se koristiti da se kažu svoji stavovi, ideje, da se nametne ili vodi dijalog sa drugima i to planetarno, ne samo u okviru državnih ili regionalnih granica.
– Ljudi žele da predstave sebe na tim nekim društvenim mrežama. Nameće se sledeće pitanje: Da li postoji mjera u svemu tome? Nešto što se zove da kažemo ukus, i što bi limitiralo našu potrebu da nešto što želimo učinimo javnim. To je stvar slobode, a ona je najvažnija kategorija ljudskog života. Ona podrazumjeva da su moje granice granice tuđe slobode, i da ne povređuje prostor nekog drugog – objašnjava Tomović-Šundić.
Dodaje i to da ne možemo opovrgnuti činjenicu da virtuelni svijet pomaže ljudima da se osjećaju oslobođenim od normi, koje bi inače važile u diretnoj komunikaciji i u klasičnim medijima.
– Nesumnjivo je da u tom virtuelnom svijetu pojedinci imaju veći stepen slobode, što u nekim slučajevima prelazi u ekscentrizam i djeluje zbunjujuće. Danas imate mogućnost da učestvujete kao faktor u svakom događaju koji se odvija na svakoj tački na planeti. Možete da budete tretirani kao javna ličnost ili manje poznata ličnost, i da zainteresujete druge ljude – rekla je ona.
Prof. dr Sonja Tomović-Šundić kaže da se, ipak, nazire stara čovjekova neutoljiva potreba da se život ne može organizovati bez ključnih odgovora koji dolaze uz filozofije, religije, umjetnosti, književnosti… To se posebno primjećuje kod mladih ljudi, koji imaju potrebu za produbljivanjim svih pitanja koja su važna za čovjeka, a u tome ih treba podržati i podstaći.
– Mi vrijednosne orijentacije možemo dobiti samo iz kulture i iz duhovnih svera, gdje se konstitušu sami pojmovi vrijednosti. U tom smislu možemo govoriti o izvjesnoj površnosti koja prati civilizaciju vizuelno, koja je usljed tih brzina, tog bombordavanja porukama, vizulenim informacijama negdje da kažem ostala bez ovih odgovora. Sada već osjećamo prezasićenost kod mladih ljudi, evo ja radim sa studentima i moja iskustva su veoma pozitivna. Kod mladih ljudi pogotovu kada dođu na treću ili četvrtu godinu, to su ozbiljni intelektualci koji ozbiljno razmišljaju o svemu samo ih treba podstaći – zaključila je profesorica.
