SLAJDER ZDRAVLJE
ORALNO ZDRAVLJE: Ne zna se koliko Crnogoraca ima sve svoje zube
Analiza epidemiološkog indeksa za učestalost i proširenost karijesa (KEP indeks) u Crnoj Gori pokazuje da preko 90 odsto djece u uzrastu od 12 godina ima kariozne zube. Stomatolog Instituta za javno zdravlje Ljiljana Golubović, kazala je za MNE magazin, da je karijes najraširenija bolest civilizacije jer pogađa preko 95 odsto svjetske populacije. Prema njenim riječima u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije kod djece se stanje zdravlja zuba i usta procjenjuje nalazom karijesa, dok se, kako kaže, kod odraslih uz karijes procjenjuje i stanje potpornog aparata zuba (parodonta).
– Bez obzira na razlike u vrijednostima KEP indeksa u našoj zemlji, činjenica je da ciljevi za oralno zdravlje, koje su formulisali Svjetska zdravstvena organizacija i Svjetska stomatološka Federacija (FDI), a koje je trebalo postići do 2000. godine nijesu ostvareni. Ti ciljevi su bili da 50 odsto djece uzrasta pet do šest godina bude bez karioznih zuba, da KEP indeks 12-godišnjaka ne bude veći od 3 i da 85 odsto stanovništva treba da ima sve svoje zube u dobi od 18 godina – kazala je Golubović. Ona je ocijenila da je loše opšte stanje kada je riječ o zdravlju zuba kod djece i odraslih. Navela je ne raspolaže preciznim podacima koji dio populacije u Crnoj Gori ima sve svoje zube što je inače jedan od parametara kada se procijenjuje oralno zdravlje nacije.
Ona kaže da je i u okruženju ista situacija, pa je tako u Bosni i Hercegovini po podacima istraživanja iz 2008.godine KEP indeks iznad četiri kod 12-godišnjaka, a zastupljenost karijesa preko 90 odsto, u Hrvatskoj prisutnost patoloških promjena na zubima postoji kod 95 odsto populacije.
Ona je kazala da Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Njemačka imaju najniže vrijednosti KEP indeksa od svih zemalja EU (0,7) i idu prema nuli.
Golubović je istakla da se u Crnoj Gori više važnosti polaže na liječenje oboljelih zuba i tehnološki aspekt u stomatologiji, a da se zanemaruje promovisanje prevencije.
Govorili smo i o tome koliko su crne plombe štetne za zdravlje zuba. Golubović je rekla da danas postoje naučno utemeljeni dokazi da amalgamske plombe ne djeluju štetno na zdravlje.
Golubović objašnjava da su amalgamske plombe napravljene od smjese koja nastaje procesom amalgamacije žive i srebra, uz dodatke drugih elemenata poput cinka, kalaja ili zlata, koji služe u svrhu poboljšanja kvaliteta materijala s obzirom na njegovu namjenu i jake sile zvakanja koje treba podnositi. Ona je navela da postoje mnoge studije urađene u svijetu koje govore o tome da ove plombe nijesu štetne po čovjekovo zdravlje.
– Vijeće naučnih poslova Američke Dentalne Asocijacije (ADA) pripremilo je opsežan pregled literature o sigurnosti amalgama, koji sažima dokaze o sigurnosti amalgama za period od januara 2004. do juna 2010. godine. Na temelju rezultata ovog pregleda Vijeće je potvrdilo da naučni dokazi podupiru stajalište da je amalgam vrijedan, održiv i siguran izbor za stomatološke pacijente – kazala je Golubović.
Dodala je da je amalgam u Norveškoj i Švedskoj zakonom zabranjen zbog štetnog uticaja na okolinu, a da je glavni problem žive taj što se koristi u industrijskoj porizvodnji.
K.J.
