DRUŠTVO
OBRAZOVANJE: Daleko smo od finske ideje o ukidanju predmeta
Vijest da bi Finska uskoro mogla da izvrši najradikalniju promjenu obrazovnog sistema do sada i to tako što će odbaciti ,,predmete” i izučavati fenomene, izazvala je pažnju javnosti i medija prethodnih dana. Ova skandinavska država već ima jedan od najboljih obrazovnih sistema, a mladi Finci su među prvima u rangiranju na PISA testovima.
Komentarišući najave finskih stručnjaka za obrazovanje, dr Dušanka Popović, načelnica Odsjeka za kontinuirani profesionalni razvoj u Zavodu za školstvo i profesorica na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, kaže da finski obrazovni sistem jeste prepoznat kao jedan od najrazvijenijih u Evropi i navodi da su kod nas tokom posljednje reforme obrazovanja napravljene značajne izmjene nastavnih programa čije polazište je bio nastavni proces usmjeren na učenika.
– Svoj status Finci godinama potvrđuju na različitim međunarodnim testiranjima na kojima njihovi učenici postižu visoke rezultate. Nastavničke fakultete upisuju najbolji, ili najsposobniji srednjoškolci, a kada završe fakultet oni su najtraženiji intelektualci u raznim sferama društva, ne samo u obrazovanju. Kod nas su, tokom posljednje reforme obrazovanja, napravljene značajne izmjene nastavnih programa čije polazište je bio nastavni proces usmjeren na učenika, a sa njihovom primjenom počelo se 2005. godine. U programima su propisani ciljevi koje učenici treba da postignu, predložene aktivnosti kroz koje ih je moguće dostići, programi su djelimično otvoreni i kao takvi – odlična su osnova za korjenite izmjene, kako procesa podučavanja, tako i učenja učenika. Realizacija ovakvih programa zahtijevala je potpuno drugačije okruženje za učenje, drugačiji pristup nastavi (u odnosu na predavačku), ali i neke nove nastavničke kompetencije. Uvođenje tematske nastave u finski obrazovni sistem čime se prevazilaze granice školskih predmeta, posebno nas vraća na Program „Korak po korak – kreiranje učionica u kojima djeca imaju centralnu ulogu“. U osnovi ovog programa je integrisana nastava koja sve predmete okuplja oko jedne teme koju biraju djeca- kaže dr Dušanka Popović, uz napomenu da je program podržalo Ministarstvo prosvjete, FOSI, NVO Pedagoški centar Crne Gore.
Naša sagovornica smatra da je primjena tematskog planiranja i integrisane nastave u razrednoj nastavi u jednom broju škola u Crnoj Gori u periodu od 2000 do 2010. pokazala da je i kod nas takav pristup moguć, da je bio omiljen kod učenika, a da su učitelji prepoznavali njegove prednosti i rado ga primjenjivali.
Dr Dušanka Popović
– Kada je prestala intenzivna stručna podrška, nastavnici su shvatili da je program „ukinut“, mada planiranje i danas jeste stvar nastavnika i on može planirati onako kako učenicima i njemu najviše odgovara. Mi smo tematsko planiranje i integrisanu nastavu uspješno primjenjivali od 2000, a onda zaboravili. Finci su upravo na tim osnovama izgradili drugačiji pristup obrazovanju, uvodeći ga na sve obrazovne nivoe (ne samo razrednu nastavu) i prilagođavajući ga potrebama učenika 21. vijeka i okruženja u kojem oni žive i u kojem će, kao odrasli ljudi, raditi – kaže dr Dušanka Popović.
Crna Gora ima šansu da unaprijedi obrazovanje i prilagodi ga zahtjevima vremena u kojem jesmo i koje dolazi. Treba da slijedimo put kojim je obrazovanje tokom posljednje reforme krenulo (učenik u centru), da odluke o izmjenama donosimo na osnovu relevantnih istraživanja obrazovne prakse i rezultata učenika na međunarodnim provjerama znanja, da pružamo intenzivnu podršku školama naročito u stručnom smislu, te da u sistemu svak prezume odgovornost za svoj dio posla. Fakulteti koji obrazuju natavnike, takođe. Konačno, da gradimo i razvijamo ono što imamo, a ne da razgrađujemo i svaki put počinjemo iznova – poručuje dr Dušanka Popović.
Iz Ministarstva prosvjete Crne Gore, kažu da ima mnogo koraka koje treba odraditi u našem obrazovnom sistemu prije nego što se dođe do ideje o kojoj govore Finci. Prvi je jača usmjerenost na viši nivo kvaliteta nastave i učenja u svim segmentima obrazovanja.
– Finci već duži niz godina sprovode jednu posebnu vrstu reforme koja podrazumijeva postepeno smanjenje broja časova nastave, s ciljem postizanja boljih uspjeha učenika. Ključ ove reforme je u efikasnosti i visokim kompetencijama nastavnika. Ukidanje pojedinih predmeta, odnosno ,,tvrde granice” između prirodnih predmeta kao što su fizika, biologija, hemija i slično, nije novina u svijetu. Tačnije u nekim zemljama stručnost učenika u ovim oblastima pokušavaju unaprijediti objedinjenim, odnosno prožetim proučavanjem ovih nauka, još od početka školovanja, a zatim stalnim nadgrađivanjem tokom školovanja – rekli su iz Ministarstva prosvjete.
Dodaju i to da nastavnici zajednički planiraju, a često i izvode nastavu, jer tako znanje čine dubljim, trajnijim i primjenjivijim u životnim situacijama.
Iz Ministarstva prosvjete kažu da je potrebno razviti zajedničke metodičke priručnike za prosvjetne radnike svih prirodnih nauka u kojem će se afirmisati interakcija, učenje učenja, rješavanje problema, istraživačke i eksperimentalne aktivnosti đaka.
