DRUŠTVO
KOCKANJE PROBLEM I U SRBIJI: Zapalio se u kazinu zbog gubitka
Savjetovalište za osobe sa problemom kockanja otvoreno je kod nas prije dvije godine iz razloga što je u jednom trenutku u Beogradu bilo više klijenata iz Crne Gore, nego iz Srbije. Psihoterapeut Tijana Ignjatov kaže da je tako došlo do saradnje sa nevladinom organizacijom ADP-Zid nakon čega se ona preselila u našu zemlju kako bi liječila zavisnike.
Tijana Ignjatov
Novac od kamataša
Sudeći prema riječima naše sagovornice, Crna Gora i Srbija suočavaju se sa velikim problemom kockanja. Ignjatov ipak ističe kako je naša zemlja specifična u jednom. Jedan od simptoma da je kockanje prešlo na patološki nivo u Srbiji jeste uzimanje novca na kamatu, što nije ista dijagnoza i kod nas.
-To ovdje ne važi. Skroz je u redu da se uzima novac na kamatu… -kaže psihoterapeut.
Pare od kamataša za kocku uzimao je i jedan njen klijent koji ima samo 17 godina. Ono što je nesvakidašnje jeste da su roditelji bili na neki način ponosni što je mladić prevario kamataša.
– Njegov otac mi je ispričao kako je sin napravio mnogo dobru foru. Rekao je kako je pametan, jer je uzeo novac tako što je prodao priču kamatašima da će mu dolaziti neka dostava nakita koji će prodavati kao da je pravi. Otac ga tapše po ramenu i neverbalno mu daje poruku odobravanja. Džaba što ga je zbog kockanja grdio prije toga – kaže Ignjatov.
Roditelji su dijelom krivi što njihova djeca postaju zavisnici. Psihoterapeut kaže da je loše što neki dječaci sa šest ili sedam godina idu sa tatama u kladionicu. Možda se upravo zbog toga Savjetovalištu javljaju za pomoć sve mlađi ljudi.
I u Srbiji i kod nas je riječ o različitim profilima. Ignjatov priča kako su neki iz funkcionalnih porodica, dobri su očevi, menadžeri kompanija, završili su i po nekoliko fakulteta.
– Igraju poker, na aparatima, klade se uživo, kartaju… A kada iscrpe sve što mogu, onda, recimo sjede u kafiću i klade se ko će prvi da uoči kombinaciju registarskih tablica tih i tih slova – kaže Ignjatov.
Uvučeni u svijet kockarske zavisnosti počinju da uništavaju svoje živote. Uplašeni kako će da reaguju njihovi bližnji kada izgube novac na kocku mnogi od njih pribjegavaju lažima. Psihoterapeut se prisjeća priče policajca iz Srbije.
– Prokockao je bio platu i nije znao kako kako da opravda to. Razbio je sebi ciglom glavu i folirao se kao da je opljačkan. Njegove kolege su utvrdile da to nije tačno. Od sramote više nije išao na posao. Izgubio ga je – priča Ignjatov.
Laganje ukućana
Njegov sugrađanin taksista je, takođe, kockao, ali, za razliku od policajca, on je dobio novac. Naša sagovornica priča kako je ustuknuo od pomisli da to saopšti ženi. Izmislio je da su mušterije zaboravile novac u taksiju, a on ga je slučajno pronašao.
Iz ove zemlje pojedini zavisnici od kocke su pobjegli u Crnu Goru nadajući se da će pronaći spas. Nijesu ni slutili da će ih ovdje gotovo na svakom ćošku dočekati brojne kladionice i kazina.
– Kada je momak došao ovdje našao je posao. Ali, čim se ustalio, vratio se starim obrascima ponašanja, kocki. Obratio nam se za pomoć – kaže Ignjatov.
Klijenti se Savjetovalištu javljaju i onda kada znaju da se neko ubio zbog kockanja, pa ne žele da se isto desi i njima. Ignjatov nam priča kako su u Beogradu imali klijenta zato što se njegov drug sa kojim je kockao iz očaja zapalio u kazinu.
– Uvijek apelujemo da ako ste u kocki, u toj fazi očaja, jure vas kamataši, ako vas je porodica napustila samoubistvo nije rješenje. Psihoterapijski se sve može riješiti – kaže Ignjatov.
Broj Savjetovališta je 067 688 908, a mejl: [email protected]. Naša sagovornica kaže kako im se mnogi javljaju za pomoć, između ostalog, zato što im štite podatke i niko ne može da ima uvid u njih.
