PREPORUKA ZDRAVLJE
ZDRAVLJE: Hrono dijeta nije dio standardne nutricionističke prakse
Program hrono dijete koju je osmislio 1986. godine francuski ljekar Alan Delabos, ne primjenju se u specijalističkoj ambulanti za ishranu u Institutu za javno zdravlje, kazali su za MNE magazin ljekari iz Centra za zdravstvenu ekologiju. Poslovica koja se vezuje za ovaj program ,,doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, večeraj kao siromah”, nije zaživjela kod nas, makar ne u zdravstvenom centru, iako je jedna od najpopularnijih dijeta u cijelom svijetu, a u posljednje vrijeme i u Crnoj Gori. Kao razlog za to, nadležni navode činjenicu da hrono ishrana nije u standardnoj nutricionističkoj praksi kao način ishrane koji se može koristiti u populaciji.
– Preporuke koje se koriste u našoj praksi su u skladu sa preporukama SZO ( Svjetske zdravstvene organizacije) i važećih autoriteta u ovoj oblasti. Adekvatna ishrana je ona koja zadovoljava potrebe čovjeka za energijom i svim esencijalnim nutrijentima u unosu takvom da se prevenira rizik deficita i/ili ekscesa (FAO/SZO). S druge strane, optimalna ishrana je ona koja obezbjeđuje unos nutrijenata u količinama kojima se podiže optimalno zdravlje i smanjuje pojavu masovnih hroničnih nezaraznih bolesti – objasnili su iz Centra za zdravstvenu ekologiju.
Na naše pitanje da li su se Institutu za javno zdravlje obraćali pacijenti koji su primjenjivali ovu dijetu, a kao posljedicu imali opadanje kose ili slabljenje rada štitne žlijezde što se moglo pročitati na raznim forumima dobili smo sljedeći odgovor:
– U pogledu ovoga se na Institutu za javno zdravlje nijesu sprovodila istraživanja, tako da ne možemo da potvrdimo ili opovrgnemo ove navode.
Ipak, ljekari su se kroz praksu susretali sa slučajevima narušenog zdravlja zbog primjenjivanja restrikcija u ishrani koje su za posljedicu imale pojavu anemije usljed nedostatka gvožđa, pothranjenost različitog stepena i slično.
Oni apeluju da nijednoj dijeti ne treba pribjegavati ,,na svoju ruku”, jer to može imati štetne efekte po zdravlje.
U individualnom pristupu, bez konsultacije sa ljekarom, postoji rizik da dođe do smanjenog ili prevelikog unosa određenih makro i mikronutrijenata, što svakako može imati štetne efekte po zdravlje. Porijeklo riječi dijeta nalazi se u staogrčkom jeziku u kome je diaita označavala način života. Danas se pod tim pojmom, uglavnom, podrazumijeva određen način ishrane koji propisuje ljekar ili koji odabira sam pojedinac. Kada to radi ljekar, dijeta mora biti individualizovana u formi pisanog uputstva koje sardži namirnice, količine, vrijeme uzimanja obroka, način pripreme i slično.
– SZO je postavila ciljeve u ishrani koji trebaju da spriječe trend patologije čovjeka današnjice i bliske budućnosti. On je baziran na unosu makro i mikronutrijenata, a praktična upotreba je zasnovana na grupama namirnica – poručili su iz Centra za zdravstvenu ekologiju.
