Inspektori su u prethodna dva mjeseca pronašli bakterije u salatama, riži, makaronama i kuvanom povrću, koji su se prodavali u objektima na šetalištima primorskih gradova, kazali su Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.
Iz te ustanove nisu precizirali u kojim objektima su pronašli nepravilnosti, ali su naglasili da pronađene bakterije u hrani i na radnim površinama nisu patogene.
Oni su provjeravajući bezbjednost hrane naišli na povećan broj enterobakterija, koje se po definiciji mogu pronaći u crijevima čovjeka ili životinja, a unose se hranom koja je pripremljena ili se čuva na nehigijenski način.
– Prethodnih mjeseci inspektori su uzimali uzorke gotovih proizvoda i hrane iz objekata, ne samo po prijavama potrošača, već i na osnovu prethodnih ispitivanja u kojima su analize pokazale povećan broj enterobakterija u odnosu na propisani, kako bi provjerili bezbjednost hrane – kazali su iz UIP.
Inspektori su naveli da od 180 uzoraka koji su uzeti iz namirnica, 32 nijesu odgovarala parametrima zdravstvene ispravnosti. Uzeli su i 182 brisa, od kojih je 58 bilo neispravno.
– U svim slučajevima nepoštovanja normi propisanih Zakonom o bezbjednosti hrane, uredbom o higijeni hrane i uredbom o mikrobiološkim kriterijumima, protiv subjekata nadzora su preduzete mjere kako bi se nepravilnosti otklonile – naveli su iz UIP.
Iz te ustanove kažu da su inspektori na osnovu utvrđenih nepravilnosti naložili čišćenje i dezinfekciju na svim mjestima gdje su pronađene bakterije, što je i učinjeno do sljedeće kontrole.
Oni su podsjetili da je tokom ljetnjih mjeseci pojačana kontrola sanitarnih i veterinarskih inspektora posebno u objektima u kojima se proizvodi i prodaje lako kvarljiva hrana.
Procedure
– Tu se ubrajaju proizvodnja i promet sladoleda u svim oblicima objekti za proizvodnju, prodajna mjesta, ugostiteljski objekti koji nabavljaju sladolede od registrovanih proizvođača, sladoledi iz aparata na točenje, zatim prodavnice brze hrane i drugi ugostiteljski objekti, hipermarketi, objekti za prodaju sirovog mesa, pijace – precizirali su iz UIP.
Naglašavaju da su oni koji proizvode i stavljaju u promet hranu odgovorni i za njenu bezbjednost, kao i da moraju preduzeti sve higijenske procedure kako bi namirnice bile ispravne.
– To se može postići sprovođenjem procedura dobre higijenske prakse, koja, između ostalog, propisuje procedure čišćenja i dezinfekcije, kontrolu temperaturnog režima u rashladnim uređajima, a prilikom usluživanja jela korišćenje čistog pribora i ambalaža koji su zaštićeni od spoljašnjih uticaja – kazali su iz UIP.
Naglašavaju da svi koji dolaze u kontakt sa hranom u proizvodnji i prometu moraju imati ovjerene sanitarne knjižice.
– Neophodno je dabudu obučeni za rad u poslovanju s hranom, uz održavanje lične higijene. Dužni su da kontrolišu bezbjednosti kako sirovina za proizvodnju, tako i gotovih proizvoda, u skladu sa svojim pripremljenim planovima uzimanja uzoraka gotove hrane i briseva površina, uređaja i opreme, u saradnji sa ovlašćenim laboratorijama, prije stavljanja u promet – precizirali su iz UIP.
Inspektori su u toku prethodna dva mjeseca imali prijave potrošača, ali su, kako navode, one bile većinom neosnovane.
– A u slučajevima utvrđenih nepravilnosti su preduzete mjere u skladu sa zakonom – kazali su oni.
Direktorica Centra za zaštitu potrošača Olga Nikčević rekla je za Pobjedu da posljednjih mjeseci u toj ustanovi nijesu imali pritužbe potrošača na neispravnosti hrane.
– Iako pritužbi nije bilo, smatram da situacija na terenu nije baš onako sjajna kako kažu inspektori – uvjerena je Nikčević.
Ona je navela da je dobro što prigovora nema, ali da nadzor inspektora mora biti pojačan u ljetnjim mjesecima, jer se tada hrana lako kvari pa može doći do ozbiljnih trovanja.
– Sva hrana se mora čuvati u odgovarajućim uslovima, a smatram da se meso, voće i mliječni proizvodi često ne čuvaju onako kako je propisano – kazala je Nikčević.
Izvor: Pobjeda/CDM