DRUŠTVO PREPORUKA
,,ZAUSTAVIMO NASILJE ONLINE”: Svako drugo dijete u Crnoj Gori ne osjeća se bezbjedno na internetu
Više od 90 odsto djece u Crnoj Gori koristi internet i u najvećem broju slučajeva doživljavaju vršnjačko nasilje, zbog čega je neophodno da im roditelji i nastavnici pruže bolju podršku, poručeno je na konferenciji povodom početka nove kampanje Vlade i UNICEF-a „Zaustavimo nasilje online“.
– Istraživanja pokazuju da svako drugo dijete (45%) u Crnoj Gori kaže da se ne osjeća bezbjedno na internetu. Svako drugo (53%) dijete kaže da nikada ne koristi internet u školi i samo 2% se obraća nastavnicima kada im se na internetu desi nešto neprijatno. Svako deseto dijete (9%) i svaki peti roditelj (20%) ne koriste internet u Crnoj Gori. Stoga je za njih obrazovanje ključno kako bi prevazišli ne samo digitalni, već i socio-kulturni jaz koji ih dijeli od vršnjaka – kazao je predsjednik Vlade Milo Đukanović, dodajući da ovi podaci jasno ukazuju da je neophodno da ,,djeci pružimo bolju podršku kao roditelji, nastavnici, i drugi ljudi koji rade sa njima”.
Crna Gora je, smatra Đukanović, postavila dobar institucionalni okvir u oblasti zaštite djece od nasilja i eksploatacije. Brojni su izazovi na putu osnaživanja inkluzivne i digitalne kulture, te je neophodno da zaštita djece od nasilja na internetu bude jedan od prioriteta tekućih reformi obrazovnog sistema, kao i sistema dječije i socijalne zaštite, pravosudnog i sistema unutrašnjih poslova.
U okviru reforme sistema dječje i socijalne zaštite planira se osnivanje SOS linije za djecu koja će im pomoći da se bolje zaštite od nasilja, zlostavljanja i eksploatisanja na internetu, ističe Đukanović.
Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, u saradnji sa institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, otvorilo je elektronsku liniju za prijavu nelegalnog sadržaja kojim se ugrožavaju dječja prava na Internetu, podsjeća Đukanović.
– Formular koji se nalazi na strani crnogorskog tima za suzbijanje računarskih incidenata (www.cirt.me) omogućava svim crnogorskim građanima, prije svih djeci i roditeljima, da prijave Internet stranu koja sadrži materijal koji predstavlja psihičku ili fizičku zloupotrebu djeteta, njegovog zdravlja i integriteta, zlostavljanje, nedopustivo ponašanje ili drugi vid ugrožavanja dječjih prava. Formular takođe sadrži opciju „Hrabro sanduče“ koja omogućava direktno obraćanje Ombudsmanu. Dakle, pored mogućnosti prijave nelegalnog Internet sadržaja, roditelji i djeca su pozvani da sve vrste zlostavljanja ili zloupotrebe djeteta na Internetu prijave Zaštitniku ljudskih prava i sloboda – ističe predsjednik Vlade.
Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, dodao je Đukanović, sprovodi višegodišnji projekat „Surfuj pametno”, koji u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, realizuje kompanija Telenor. U saradnji sa Ombudsmanom i timom za suzbijanje računarskih incidenata, učinjeni su i prvi koraci ka formiranju Centra za siguran Internet. Cilj projekta je da kroz program vršnjačke edukacije osnovcima približi sve prednosti Interneta, ali i da skrene pažnju na načine kako da vrijeme na Internetu provedu bezbjedno. Partner na projektu je od nedavno i Ombudsman.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks podsjetio je da u Crnoj Gori 91 odsto djece, starosti od devet do 17 godina, koristi internet, od kojih je većina, odnosno 87 odsto, na internetu svakodnevno.
Čak 72 odsto djece ima svoj profil na nekoj društvenoj mreži, dok mnogi od njih svakome otkrivaju svoju adresu, naziv škole i ostale lične informacije.
Ono što dodatno zabrinjava jeste da 33 odsto njih ne zna kako da promijeni podešavanja na internetu za upravljanje ličnim podacima, a 38 procenata priznalo je da su doživjeli neprijatno iskustvo na internetu tokom prošle godine.
Problem je i to što svaki peti roditelj nikada nije koristio internet, a samo 39 odsto djece razgovara sa roditeljima o tome šta da rade ako im se nešto uznemiravajuće desi na internetu.
Još jednu prepreku u svemu predstavlja škola ćija uloga u ovoj oblasti je i dalje marginalna, smatra Perks.
– Više od polovine djece kaže da njihovi nastavnici nisu ni na koji način uključeni u bilo koje pitanje u vezi sa njihovim korišćenjem interneta. S druge strane, više od polovine roditelja očekuje da ih škola nauči kako da pomognu svojoj djeci da bezbjedno koriste internet – kaže Perks.
Direktor istraživanja Ipsosa Svetlana Logar predstavila je rezultate iz kojih je primjetno da djeca između 15 i 17 godina u prosjeku provedu skoro četiri sata dnevno na internetu i da internet koriste za zabavu i druženje na društvenim mrežama, a najmanje za školske zadatke.
Djeca nisu mnogo svjesna rizika koje postoje na internetu, smatra Lagator.
– Samo je 37 odsto djece reklo da smatra da na internetu postoje takve stvari. A kad pitamo koje su to stvari, uglavnom se pominju nasilje i seksualni sadržaji. Trideset osam procenata je navelo da je u proteklih godinu doživjelo makar jedno od rizičnih iskustava, 29 odsto je navelo da je vidjelo slike na internetu sa očiglednim seksualnim sadržajem, sedam odsto je navelo da je dobilo poruku sa seksualnim sadržajem – saopštila je Lagator.
Ta iskustva češće su imali dječaci nego djevojčice, a učestalost tih iskustava značajno raste sa uzrastom djece.
Samo 19 odsto roditelja navodi da informacije i savjete u vezi sa aktivnostima svoje djece na internetu dobija u školi koju pohađa njihovo dijete, ali bi 52 odsto roditelja voljelo da te savjete dobija upravo u školi svog djeteta.
Koordinatorka Istraživačkog centra za djecu i medije pri Univerzitetu Sapienca u Rimu Ida Kortoni saopštila je u svom istraživanju da u Crnoj Gori djeca upotrebljavaju više pametne telefone nego tablete i laptopove i da je u našoj zemlji dnevno korišćenje digitalnih uređaja kod kuće veće nego dnevno korišćenje tih uređaja u školi. Ti procenti su niži nego što je prosjek za sve zemlje Evrope.
Nivo rizika da djetetu neko smeta ili ga uznemirava na internetu, upozorava Kortoni, najveći je za djecu koja žive u južnom regionu i među djecom srednjeg društveno-ekonomskog statusa.
Svijest o rizicima na internetu se povećava sa uzrastom, a najupućenija su djeca koja žive u južnom regionu i ona srednjeg društveno-ekonomskog statusa.
Kortoni je rekla da je aktivna roditeljska medijacija dječjeg korišćenja interneta najveća za djecu uzrasta od 12 do 14 godina, kao i da je najprisutnija u južnom regionu, a najmanje u sjevernom.
Kako je rekla, nivo rizika da djeca dožive smetnju ili uznemiravanje na internetu najveći je kada je aktivna roditeljska medijacija najniža.
B.R.
Foto: Gov.me
