MAGAZIN PREPORUKA
CRNOGORSKE ARHITEKTE U SVJETSKOM VRHU: Ovo je ideja o stanovanju u poslijeratnoj Siriji
Model stanovanja u specifičnim okolnostima u Siriji vinuo je mlade crnogorske arhitekte u sami vrh svjetske arhitekture. Na svjetskom konkursu ,,Sirija: Poslijeratno stanovanje”, od 245 pristiglih radova, crnogorske arhitekte su ušle u top 10. Među njima je i idejno rješenje Nemanje Mitrovića i Đine Prnjat sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, koji za CdM objašnjavaju kako njihova ,,Zemljana kuća”-HOUSE100, ponosno priča arhitekturu Sirije kroz vjekove.
Međunarodni idejni konkurs za studente i mlade arhitekte pokrenut je kako bi se istražili novi koncepti stanovanja za budućnost poslijeratne Sirije.
Od 245 pristiglih radova, međunarodni žiri selektovao je njih 50, među kojima je i pet timova sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, a koji će biti izloženi i publikovani.
Među njima su Nemanja Mitrović i Đina Prnjat, Nemanja Milićević, Tanja Radovanović i Đorđe Radović, Milica Tiodorović, Jelena Kulidžan, Slađana Pejović i Aleksandra Mijušković, Zana Husović, Nina Ćulafić i Gordana Vujović, kao i Petar Tomas, Tijana Perović i Jelica Babić.
Nakon drugog kruga žiriranja, odabrano je 10 radova među kojima su tri tima sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici osvojili specijalne pohvale žirija, i biće specijalno publikovani, i to: Nemanja Mitrović i Đina Prnjat; Zana Husović, Nina Ćulafić i Gordana Vujović, kao i Petar Tomas, Tijana Perović i Jelica Babić.
Mentorski tim koji je tokom semestra radio sa studentima na zadatku su-predmetni nastavnik Doc.dr Veljko Radulović i saradnice u nastavi MSc Ema Alihodžić Jašarović, Sanja Paunović Žarić i Jasmina Salković.
Učesnici konkursa su predložili rješenje za nedostatak stambenog prostora ratom pogođene države, koji će uslijediti po oslobađanju gradova povratkom izbjeglih lica svojim domovima.
– Ova nagrada je veoma značajna za nas jer je afirmacija od strane svjetski priznatih ljudi iz naše struke, prvi iskorak i podstrek za dalji rad i uspjeh. Iako smo od samog početka bili sigurni u svoje projektantsko rješenje, uzevši u obzir ozbiljnost konkursa na visokom internacionalnom nivou i količinu pristiglih radova, bili smo prijatno iznenađeni izuzetno visokim plasmanom – kazala je CdM-u jedna od arhitekata Đina Prnjat.
Ona i njen kolega Nemanja Mitrović predstavili su novi stambeni koncept ,,Zemljana kuća” za poslijeratnu Siriju koji će u kratkom roku dati kvalitetno rješenje za masovno socijalno stanovanje, sa životnim vijekom od najmanje 50 godina.
– Polazište projekta je smješteno izvan konteksta razrušenog grada i simbolizuje novi početak života u zajednici, koristeći jednostavnu zamljanu gradnju, kvalitet moderne arhitekture koji poštuje tradicionalne ambijentalne vrijednosti, kao i sklad sa prirodom, postaje generator ponovnog razvoja i napretka – objašnjava Prnjat.
HOUSE100 je modul dugoročnog socijalnog stanovanja projektovan za zajednicu od 100 ljudi, koji zajedno grade novi život.
– Kvart postaje solidarna kuća, a ljudi- jedna porodica. Kuća se sastoji od stamene sigurne baze i lakog prozirnog prostora mira i odmora. Duša kvarta su atrijumi, vanjski intimni prostori, koji su refleksija sloge i strukture porodice, zagrljeni sigurnim zemljanim kućama. Zajedno formiraju prostor sklada, spokoja i napretka, gustu zajednicu punu sigurnosti i nade – ističe Prnjat.
Zemljana kuća ponosno priča arhitekturu Sirije kroz vjekove.
– Ona je reinterpretacija tradicionalnog načina građenja- jednostavna i praktična arhetipska kuća, presvučena u moderno ruho, koja se može graditi na bilo kojoj lokaciji zahvaćenoj ratom, od strane svih ljudi, beskonačno se širiti i razvijati. Ne zahtijeva naprednu tehnologiju ni skupe materijale, samo malo vremena, novca i volje da se reciklira priroda i izgrade održive i efikasne kuće – zajednički plemeniti dom – ovako svoju viziju stanovanja u Siriji vide Prnjat i njen kolega Mitrović.
Građanski rat u Sirijskoj Arapskoj Republici, koji je započet 2011. godine, stvorio je najveću izbjegličku krizu nakon Drugog svjetskog rata. Prema podacima UNHCR, više od 4,3 miliona ljudi je napustilo zemlju i izbjeglo u Tursku, Liban, Jordan, Irak i sada Evropu.
Dok su svjetski lideri u potrazi za međunarodnim rješenjem građanskog rata u Siriji, mnogi Sirijci se raduju prilici za povratak svojim domovima čim se rat završi.
Izvor: CDM
