ART PREPORUKA
ZUNS NA SAJMU KNJIGA: Promovisana ,,Prilozi za istoriju nauke i kulture u Crnoj Gori 1945-1990” dr Dragutina Papovića
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva danas je na Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja promovisao knjigu ,,Prilozi za istoriju nauke i kulture u Crnoj Gori 1945-1990” autora dr Dragutina Papovića.
Moderatorka Biljana Miranović na početku promocije objasnila je da se knjiga sastoji iz sedam tematskih radova kojima je autor prikazao razvoj nauke i kulture u Crnoj Gori, a koji su objavljeni u naučnim časopisima u proteklih nekoliko godina.
– Prateći razvoj crnogorskih institucija za upravljanje u prosvjeti, kulturi i nauci, osnivanje najvećih visokoškolskih i naučnih ustanova u Crnoj Gori, kao i pokretanje brojnih projekata značajnih za identitet države, autor razmatra i važne segmente realizacije. Poseban kvalitet djelu daje raznovrsnost i raznobojnost korišćenih izvora naročito arhivske građe. Imajući u vidu da je period poslije Drugog svjetskog rata najmanje istraživi dio crnogorske prošlosti i savremene istorije, kao i to da ova tema nije bila predmet crnogorske istoriografije objavljivanjem radova u jednoj knjizi nastojalo se doprinijeti proširenju znanja o razvoju nauke i kulture u socijalističkom periodu i tim će ova knjiga sigurno dati podsticaj za dalja naučna istraživanja – rekla je Miranović.
Istoričar mr Adnan Prekić istakao je da značaj Papovićevog djela jeste što je nedostatak pretvorio u svoju korist samim izborom određenih tema koje se pojavljuju u djelu.
– Ono što je veoma važno, to su posvećenost socijalističkih vlasti da razviju nacionalne kulture. Konkretno govorim o ulaganju u kulturu za koju se, pretvoriću u današnji budžet, izdvajalo 101 milion eura. Onda ne čudi zašto je u takvom periodu došlo do stvaranja univerziteta, priče o enciklopediji, prelaska ,,Pobjede” na dnevno izlaženje…. Ono što je po meni najveća vrijednost ove knjige je činjenica da je Papović ovdje jasno pokazao na konkretnim primjerima kako je krajem ‘60. godina Crna Gora u svakom smislu bila kulturna provincija – kazao je Prekić.
On je podsjetio na izlaganje književnika Mila Kralja u kojem on postavlja ključno pitanje ,,da li se u Crnoj Gori može saznati gdje su granice sela, gdje granice grada”. Papović je, kaže Prekić, u svojoj knjizi registrovao i novu generaciju koja se pojavljujem sedamdesetih godina, sluša rokenrol, ima nove estetske vrijednosti i novi pogled na svijet.
– Šta je problem crnogorske kulture? Problem je što ta nova generacija nije preživjela, što su tu generaciju sačekale devedesete godine i ona nije imala razlog i mogućnost da preživi, tako da su ponovo pokrenuti nazad – istakao je Prekić.
Istoričar dr Živko Andrijašević izrazio je zadovoljstvo što Papovićevom knjigom promovišu i Zavodovu biblioteku ,,Identitet” koja je pokrenuta 2015. godine. On je rekao da Zavod kvalitetom, odabirom tema i pomjeranjem granica saznanja predstavlja respektabilnu pojavu u nauci i kulturi.
– Riječ je o značajnoj knjizi zato što se u njoj problematizuje period istorije Crne Gore koji do sada nije bio prepoznatljivi predmet naučne pažnje, već više dnevnih publicističkih spekulacija, uopštavanja, nagađanja, a manje istraživanja. Ova knjiga u potpunosti počiva na novim i nekorišćenim izvorima i na taj način daje korisnu i značajnu sumu znanja u istraživanjima ovog razdoblja. Sve ove teme su i danas značajne i istraživački atraktivne i čine istraživanje bez kojih je nemoguće pratiti dalji razvoj naših institucija u oblasti obrazovanja, nauke i kulture – kazao je Andrijašević.
Autor dr Dragutin Papović smatra da identitet jedne države treba da počiva na institucijama, ozbiljnom institucionalnom radu i u okviru toga u njegovoj knjizi mogu da se nađu informacije koje su važne za sagledavanje modernog identiteta Crne Gore.
– Ovim periodom se već dugo bavim i smatrao sam da je iz njega moguće napraviti selekciju koja je pred vama. Kao istraživač moram da primijetim ono što su činjenice. Evo nekoliko najznačajnijih: 1941. Drugi svjetski rat u Crnoj Gori postoje zvanične institucije koje se bave kulturom. To su državno pozorište i pozorište zetske banovine na Cetinju, muzej na Cetinju, 1985. godine imamo 223 institucije… 1974. formira se univerzitet Titograd, 1975. univerzitet ,,Veljko Vlahović” koji već krajem osamdesetih godina biva zaokružen kao univerzitet u svakom pogledu i ne zaostaje što se tiče kulture i djelovanja za bilo kojim univerzitetom…Godine 1985. tadašnji ,,Monteks” u blizini Danilovgrada formira pogon za izradu računara – istakao je Papović.
B.R.
Foto: B. Šekularac
