– ChatGPT ne može da zamijeni razgovor sa stručnim licima – kaže za MNE magazin Marija Babić, psihološkinja.
Ona, komentarišući činjenicu da je sve veći broj korisnika koji pomoć i podršku traže na ChatGPT-ju, kaže da bi ovaj resurs trebalo koristiti kao još jedan u nizu alata, a ne kao “štaku” na koju ćemo se oslanjati bez obzira na sve, pa nekad i zdravu logiku.
– Praćenje trendova nikad nije bilo opasnije nego danas – kazala je Babić.
Svjedočimo da se u posljednje vrijeme sve veći broj korisnika interneta obraća ChatGPT tražeći pomoć i podršku u rješavanju problema. Vaš komentar?
– Minimalni napori- maksimalni rezultati već duže vrijeme unazad postali su mantra i motivacija većine, tako da nažalost ni ovo nije izuzetak. Postoji nekoliko značajnih stvari za naglasiti ovdje.
Prvo, lakše je osloniti se na brzu i pouzdanu pomoć, s tim što ne bih čak rekla da se samo radi o pomoći i podršci. Govorimo o potpunom prebacanju odgovornosti i obaveza, uz maksimalnu “poštedu” kognitivnih resursa. Ne morate biti stručnjak da biste znali koliko je ovo loše.
Vjerujem i iskreno se nadam da zamisao ChatGPT-a nije bila ova, već upravo ušteda u vremenu, podrška i kontrola kroz olakšavanje posla.
Drugo, socijalna anksioznost nas dosta često sprečava da pitamo bilo koga od poznanika, stručnjaka i sl. za savjet iz straha da ne ispadnemo manje kompetentni, pametni, vrijedni ili što god da nam je već važno. Lakše je, u svakom slučaju prići ChatGPT-ju nego raditi na socijalnoj anksioznosti zar ne?
Treće, praćenje trendova nikad nije bilo opasnije nego danas.
Koliko je ovaj način komunikacije opasan, naročito za mlađu populaciju?
– Ova, u originalu, ”olakšica” profesionalcima i stručnjacima podrazumijeva da moramo imati već prethodno izgrađenu neku bazu kognitivnih i saznajnih iskustava koju ćemu oblikovati, potvrditi, proširiti ili podržati korišćenjem iste.
Međutim, mlađa populacija preskače bitne korake samim tim što je motivacija oslabljena i nažalost sve češćim propustima u pojedinim sistemima obrazovanja. Kada na to dodamo apsolutnu dostupnost ovakvih sadržaja rezultati su opasni.
Period adolescencije inače nosi svoje specifičnosti u pogledu izgradnje identiteta i inače manjka strpljenja za odložene gratifikacije u iskustvu. Ovo znači da naši mladi sve manje imaju stpljenja za stvari koje nijesu sad i odmah, i nagrade koje nijesu momentalno vidljive. U suprotnom, teško se pokreću na bilo kakvu vrstu akcije. Izuzeci naravno postoje, ali govoreći iz ugla zloupotrebe ChatGPT-ja kognitivni resursi se ne razvijaju u smjeru u kojem je to korisno i prijeko potrebno za ovaj kalendarski uzrast.
Da li ChatGPT može da zamijeni razgovor sa stručnim licima?
– Iako vjerujem da motivacija za usavršavanjem i u ovoj oblasti postoji, čak i da se sve češće i radi na razrađivanju i tog polja, moj odgovor je NE.
Dobra stvar je što je ChatGPT donekle i podešen tako da se i sam “ograđjuje” od potpunog preuzimanja odgovornosti za pojedina pitanja i pojedine slučajeve. Tako uglavnom naglašava značaj individualnih razlika, kojima se uglavnom bave stručnjaci iz najrazličitih oblasti, ne samo kada su psiholozi i oblasti mentalnog zdravlja u pitanju.
Gdje je uzrok potrebe za ovakvom komukacijom: bijeg od stvarnosti, zaštita privatnosti ili samo radoznalost?
– Ja bih rekla sve od navedenog, i dodala bih opštu nemotivisanost i to što smo ponekad samo tako malo “lijeni” da se pokrenemo. Tu je, naravno i prokrastinacija kao druga strana novčića. Ovdje govorimo i o odugovlačenju u izvršavanju obaveza, koje za uzrok može imati i druge emocionalne probleme, koje umjesto da rješavamo, mi im pristupamo po instant receptu. Jer zašto bismo učili da tolerišemo nelagodu, koja je osnov promjene, kada možemo jednostavno na jedan klik dobiti sve? U tom grmu leži zec.
Praćenje trendova nikad nije bilo opasnije nego danas
Da li je neko od Vaših klijenata podijelio sa Vama iskustvo ovakve komunikacije?
– Da i to sve češće. Nijesam previše srećna zbog ovoga, ali me ipak raduje činjenica da postoji ta doza kritičkog mišljenja čak i kada su odgovori koje im ChatGPT daje u pitanju.
Dakle, ipak još preispitujemo da li je ono što smo tamo saznali u skladu sa nekakvom realnošću koja nas okružuje.
Ovdje još jednom naglašavam značaj kritičkog mišljenja i to koliko je svakodnevno raditi na njemu. Tada nam ChatGPT više neće predstavljati nikakvu opasnost.
Vaše preporuke kako na prihvatljiv i bezbjedan način koristiti sadržaj ChatGPT?
– Biti sposoban da ipak preispitamo dobijene informacije uvijek, kroz gore pomenuto kritičko mišljenje. Učenje da iz različitih perspektiva i sagledavamo stvari i učimo našu djecu tome kroz sopstvene primjere. Koristiti ga kao još jedan u nizu alata, a ne kao “štaku” na koju ćemo se oslanjati bez obzira na sve, pa nekad i zdravu logiku. Važno je, takođe, i da nas nipošto ne spriječi da dalje tragamo za istinom i ličnom spoznajom.
Mn.M.
Foto: Privatna arhiva