15.08.2015. u 6:15
-Posljednjim istraživanjem sprovedenim 2013. godine, uočili smo da je diskriminacija manje izražena prema nacionalnim manjinama (sa 35 na 31 odsto); prema Romima (sa 63 na 60 odsto) i prema osobama sa invaliditetom (sa 58 na 51odsto), jedino prema pripadnicima LGBT zajednice i ženama, taj procenat je uglavnom nepromijenjen, odnosno, kreće se oko 50 odsto prema LGBT zajednici i oko 30 odsto prema ženama- kaže za MNE magazin ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović. On je u našoj rubrici Riječ ministra, odgovarajući na pitanje na koji način država može da se izbori sa diskriminacijom određenih društvenih grupa i pojedinaca kazao da se istraživanjima koja sprovode svake druge godine mjeri stepen diskriminacije u crnogorskom društvu. Dodao je i da istraživanja pomažu u usmjeravanju aktivnosti Ministarstva ka ranjivim društvenim grupama, daju smjernice za buduće aktivnosti na polju unapređenja ljudskih prava i zaštite od diskriminacije, ali i upozoravaju širu javnost na uočene pojave diskriminacije u našem okruženju.
-Zadatak koji postavljamo istraživačima odnosi se, prije svega, na mjerenje stepena diskriminacije kada je riječ o osobama sa invaliditetom, ženama, LGBT osobama, pripadnicima/ama nacionalnih manjina, Romima. Bez obzira na relativne razlike između ovih grupa, procijenjeni stepen diskriminacije relativno je visok kada je o svakoj pojedinoj grupaciji riječ-naglasio je ministar Numanović.
On smatra važnim što je u proteklom periodu usvojeno nekoliko značajnih propisa, koji su u velikoj mjeri unaprijedili zakonski okvir. To su Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zabrani diskriminacije (april 2014.), Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore (jul 2014.), Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti (jun 2015. godine). Podsjetio je da je Skupština u junu ove godine usvojila novi Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom koji je potpuno usaglašen sa direktivama o jednakosti, a prije svega sa Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom.
Zakon, prema riječima ministra, sadrži nekoliko veoma važnih odredbi koje se odnose na uvođenje novih oblika diskriminacije posebno kada je riječ o diskriminaciji u oblasti pristupačnosti površinama i objektima u javnoj upotrebi, diskriminaciji u pristupu dobrima i uslugama, te diskriminaciji u oblasti zdravstvene zaštite, socijalne i dječje zaštite, pristupačnosti javnog prevoza, ograničavanje prava na samostalni život i život u zajednici, na slobodu mišljenja i izražavanja, diskriminaciju u oblasti porodičnih odnosa, itd. Zakon, takođe, sadrži i kaznene odredbe kojima su zaprijećene vrlo visoke novčane kazne za počinioce diskriminacije.
-Uvedena je i vrlo široko obuhvaćena nadležnost Ministarstva u praćenju i sprovođenju ovog Zakona, odnosno, unapređenju prava lica sa invaliditetom i promociji njihove jednakosti. Veoma važnim smatramo, sa stanovišta implementacije ovog Zakona, činjenicu da je Skupština Crne Gore donijela upućujući zaključak iz kojeg proizilazi da standardi koji su postignuti odredbama ovog Zakona budu primijenjeni i u ostalim zakonodavstvima, kako bi se postigla puna usklađenost svih pravnih propisa, kako u unutrašnjem pravnom poretku tako i sa međunarodnim standardima-kazao je ministar Numanović.
Prema riječima ministra važnu ulogu u borbi protiv diskriminacije ima nacionalni Savjet za zaštitu od diskriminacije u čijem radu učestvuju resorni ministri i predstavnici civilnog društva.
-Kada su prava LGBT osoba u pitanju, posebno ističemo da je Crna Gora usvojila Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBT populacije, koja, na jasan način pruža smjernice za poboljšanje statusa, bezbjednosti i prava LGBT osoba. Sa usvajanjem Strategije, slijedila je i izrada godišnjih akcionih planova za implementaciju mjera i postizanja ciljeva definisanih u samoj Strategiji. U interesu razvoja partnerskog odnosa između vlasti i LGBT zajednice na promociji ljudskih prava i unapređenja položaja LGBT osoba u društvu, saradnja sa lokalnim vlastima je unaprijeđena i to kroz potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o mjerama u borbi protiv diskriminacije po osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta i promociji tolerancije prema LGBT osobama u lokalnim sredinama. Do sada su potpisani memorandumi sa devet opština i to: Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj, Herceg Novi, Podgorica, Cetinje i Bijelo Polje-kaže ministar.
U okviru kontinuiranih aktivnosti koje se odnose na promociju antidiskriminacije, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je započelo ove godine medijsku kampanju pod sloganom: ‘’Svako lice nosi drugačiju priču. Ona ga čini posebnim. Probaj da je čuješ i razumiješ. Poštuj različitosti. Odbaci diskriminaciju – prihvati čovjeka”.
-Edukacija i promocija antidiskriminatornog ponašanja i prakse, kao sastavni dio Plana implementacije antidiskriminacionog zakonodavstva, realizuje se kroz osposobljavanje što većeg broja onih koji su uključeni u sprovođenje antidiskriminacionog zakonodavstva. Obuka je namijenjena, prije svega, profesionalcima, a zatim i svima onima koji na bilo koji način dolaze u kontakt sa slučajevima diskriminacije. Promocija se odnosi na sprovođenje medijske kampanje i usmjerena je na podizanje svijesti cjelokupne crnogorske javnosti, posebno prema najranjivijim kategorijama stanovništva-pojašnjava ministar.
Ministar ukazuje i na značajno unaprijeđenu saradnju sa nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, posebno marginalizovanih društvenih grupa i podsjeća da su njihovi predstavnici učestvovali u izradi zakona i programskih dokumenata, te da su bili i aktivni učesnici medijske kampanje o zabrani diskriminacije ranjivih grupa koje je organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
-Posvećeni smo unaprijeđenju položaja diskriminisanih grupa i pojedinaca. Svoju ulogu prije svega, vidimo u implementaciji propisa (Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, Zakon o manjinskim pravima i slobodama, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodnoj ravnopravnosti, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Zaštitniku ) i daćemo svoj maksimum da se ona u potpunosti realizuje. Naravno, ovo je dugoročan proces, jer borba sa predrasudama, tradicionalnim shvatanjem morala i konzervativnim sistemom vrijednosti zahtijeva dugoročan i sistemski pristup kako bi se stvorili uslovi da nijedan građanin Crne Gore ne živi u strahu zbog svoje različitosti ili pripadnosti nekoj manjini-zaključio je ministar Numanović.
V.T.