KOLUMNE PREPORUKA
RAZVOJNI CENTAR INTEGRA: Šta sa partnerskim odnosom, kada roditeljstvo postane prioritet?
Ilustracija
Svaka nova životna uloga, praćena različitim životnim ciklusima donosi promjene na individualnom, porodičnom ili partnerskom odnosu, zavisno od toga u kojoj se oblasti javlja i šta nosi sa sobom.
Izazovi roditeljstva
Roditeljstvo je uvijek jedna nova ispunjavajuća uloga ali ujedno i vrlo izazovna. Itekako je poznato da roditeljstvo koliko god da se smatra jednom od najradosnijih uloga, ne mora uvijek biti tako. Osim što donosi fizičku iscrpljenost, manjak sna, konstantne zahtijeve i brigu koji ostavljaju malo prostora za partnerstvo, zna biti propraćeno nekada i baby blues-om, postporođajnom depresijom, promjenama na emocionalnom i psihološkom nivou, što odnose čini izazovnijim i težim. Ovi zadaci često crpe svu energiju, ostavljajući partnere sa vrlo malo vremena i volje da rade na svom odnosu.
Prije nego se uđe u roditeljsku ulogu, partneri imaju sistem funkcionisanja, komunikacije, organizacije vremena i fokusa na njih same, na njihovu bliskost, zajedničke trenutke i vrijeme koje vole da provode zajedno. Kada se u takav odnos uvuče, novo biće o kojem treba brinuti, odgovornost se povećava a fokus sa partnerske bliskosti prenosi na dijete. Tada se javljaju pitanja da li će se ispuniti roditeljska očekivanja, na koji način djetetu pružiti najbolju pažnju i da li su izabrani adekvatni načini za to. Pitanja uzrokuju reakcije, pa se i sva pažnja fokusira u tom pravcu, i često se zaboravlja da se iza toga krije potreba za partnerskom podrškom.
Zbog nametnutih očekivanja sa kojima se ulazi u ulogu roditelja, neispunjavanje istih može dovesti do frustracija, a usljed osjećaja krivice zbog njih problem se samo može produbiti i razviti osjećaj neadekvatnosti i nesvjesnog zanemarivanja partnera, osjećaja otuđenosti i emocionalne distance.
Kako sačuvati bliskost?
Možda je ovo jedno od najčešćih pitanja i partnerskih problema, koji se srijeću u bračnoj terapiji. Jesmo li dovoljno dobri roditelji ako su nam partneri i odnos sa njima iznimno važni?
Temelj jedne zdrave porodice jeste dobar partnerski odnos. Kada se roditelji osjećaju međusobno povezano, blisko i podržano, pozitivno će uticati na njihovu djecu.
Komunikacija je ključna za svaku sferu čovjekovog života, te s tim i veoma bitna kod partnerske i roditeljske uloge i zdravog funkcionisanja. Nephodno je imati komunikaciju u kojoj dominantna tema nisu djeca, već lični osjećaji i potrebe. Podsjećanje na neka lična interesovanja, želje, na razgovor koji se vodio prije nego što su postali roditelji i šta im je bilo važno.
Vrijeme za sebe je još jedna bitna stvar u partnerkom odnosu. Osim što se kad su roditelji fokus stavlja i drži oko djeteta, važno je naučiti da je neophodno naći vrijeme i za sebe i za partnera. Uraditi stvari koje su ih povezale i održavale, koje su ih ispunjavale ranije, izdvojiti vrijeme za intimnost i bivanje u onom što su bili prije nego što su postali roditelji.
Ulaganje u partnerski odnos podrazumjeva i njegovanje intimnosti i bliskosti, bez potrebe da se podrazumijeva. Bez bliskosti smo samo cimeri koji vaspitavaju djecu
Kada roditelji osjete da se počinju udaljavati, gubiti u partnerskom odnosu, konflikti postanu česti i kada uopšteno bilo koja od ovih uloga postane izazovna i disfunkcionalna važno je potražiti stručnu pomoć
Djeljenje odgovornosti je podsticajno za zdrav odnos, posebno ako roditeljstvo posmatramo kao timski rad. To isto djeljenje odgovornosti je u bliskoj povezanosti sa komunikacijom i vremenom koje odvajamo za partnera. Važno je da se partneri osluškuju, čuju, uključuju i dijele obaveze i odgovornosti kako bi bili podržavajući jednom drugom. Jaka podrška jeste jaka veza, i čvrst oslonac za sve nove izazove.
Ta ista podrška, djeljenje odgovornosti i komunikacija utiču na jačanje brige o sebi i jačanje granica koje postavljamo u odnosima. Kad je osoba zadovoljna sobom, mnogo je bolja u svim svojim ulogama. Tada kada je sklad sa sobom postignut, imamo dobar pokazatelj kasnije djeci kako očuvati lične ,partnerske i porodične granice.
Ulaganje u partnerski odnos podrazumjeva i njegovanje intimnosti i bliskosti, bez potrebe da se podrazumijeva. Bez bliskosti smo samo cimeri koji vaspitavaju djecu.
Rad na zajedničkim ciljevima, bivajući pri tom u roditeljskoj ulozi na vrlo svojstven i autentičan način je jedan dobar pravac ulaganja u zdrave odnose.
Potreba da ne budu idealni roditelji i partneri, trudeći se da postignu norme savršenstva, već poimanje da je iza svega toga zapravo samo život, normalan, običan i kao takav izazovan , te da nije nužno da mi u njemu budemo idealni, već da budemo i dobri i loši i spremni da to osvijestimo.
Kada roditelji osjete da se počinju udaljavati, gubiti u partnerskom odnosu, konflikti postanu česti i kada uopšteno bilo koja od ovih uloga postane izazovna i disfunkcionalna važno je potražiti stručnu pomoć. Terapija može biti prostor za ponovno uspostavljanje ravnoteže i učenje novih strategija za održavanje odnosa.
Foto: Razvojni centar Integra
Dragana Živković
Psiholog i savjetnik sistemske porodične psihoterapije
Kontakt telefon: 068448900
email: [email protected]
