DRUŠTVO SLAJDER
SNEŽANA MIRANOVIĆ, ZAŠTITNICA PRAVA PACIJENATA U DZ: Najviše pritužbi zbog čekanja za radiološku dijagnostiku
Foto: Privatna arhiva
Najčešći razlog pritužbi pacijenata u Domu zdravlja Glavnog grada odnosi se na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu u okviru Centra za radiološku dijagnostiku koji predstavlja podršku izabranom ljekaru tj. timu izabranog ljekara, kazala je za MNE magazin Zaštitnica prava pacijenata u DZ, Snežana Miranović.
Kako je dodala, u ovoj zdravstvenoj ustanovi u toku pet radnih dana zakaže se oko 400 ultrazvučnih i 230 RTG pregleda (ljeti je broj niži).
– Naravno da bi pacijentima, a i svim zaposlenim u ustanovi, odgovaralo da se svi termini realizuju odmah u toku istog ili narednog mjeseca, ali ovako velika potreba za ultrazvučnom dijagnostikom potiče od činjenice da Podgorica nema gradsku bolnicu, kao i da naša ustanova pruža zdravstvenu zaštitu za tri opštine – Podgoricu, Zetu, Tuzi – kaže Miranović.
Ukazuje da do prije 10 mjeseci, termina za radiološki pregled (RTG ili ultrazvučni pregled) je bilo malo u Domu zdravlja, u nekoliko mjeseci pojavljivali su se u informacionom sistemu izabranog doktora i bivali „potrošeni” za dva do tri sata istog dana.
– Termine su dobijali pacijenti koji bi se trenutno nalazili u ordinacijama, bez obzira koliko dugo čekaju na pregled i bez obzira na dijagnozu. Žalbe Zaštitniku prava pacijenata bile su u najvećem procentu zbog nedostatka termina za radiološki pregled i prinudni odlazak u privatne zdravstvene ustanove radi radiološke dijagnostike. Zbog svega navedenog termini su postali stalno „otvoreni”, upravo da bi se pacijentima izašlo u susret – poručuje ona.
Podsjeća da ustanova ima pet ultrazvučnih aparata – tri u Domu zdravlja na Starom aerodromu, jedan u Bloku V, jedan u Zeti, te postoji jedan digitalni RTG aparat i jedan digitalni mamograf.
Svake godine se planira obnavljanje ultrazvučnih aparata ( za potrebe radiologije i ginekologije), a planira se i nabavka još jednog RTG aparata.
– S tim u vezi, redovni termini za radiološku dijagnostiku se zakazuju za jul 2025.godine, što kao posljedicu ima povećan broj prigovora kada je u pitanju čekanje na ovu vrstu zdravstvene usluge. Napomenula bih da prema važećem Pravilniku o bližim uslovima u pogledu standarda, normativa i načina ostvarivanja primarne zdravstvene zaštite preko izabranog tima doktora ili izabranog doktora, ustanova ima pet radiologa zaposlenih na neodređeno i jednog na određeno. Po potrebi se angažuju konsultanti. Trenutno je angažovano četri konsultanta – dva za radiološku dijagnostiku dojke, dva za ostale organske sisteme – kaže Miranović.
Tri prioritetne grupe za radiološki pregled
Miranović pojašnjava da su definisani prioritetni pacijenti za radiološki pregled. To su onkološki pacijenti (misli se na novootkrivene onkološke pacijente, kao i na one koji imaju godišnje kontrole pred pregled) i pacijenti koji su u sklopu preoperativne pripreme, tj. sa definisanim terminom operacije.
– Ovo su tri prioritne grupe za radiološki pregled za našu ustanovu. To znači da ovi pacijenti trebaju imati urađenu radiološku dijagnostiku da bi na vrijeme obavili planiranu operaciju ili zakazanu onkološku kontrolu. U tom cilju organizovane su i prekovremene radiološke ambulante svakim radnim danom – pojašnjava naša sagovornica.
Podrazumijeva se, kazala je Miranović, a i definisano je da pacijent u akutnom bolu (iznenadni, jak bol sa propratnim simptomima) ima apsolutni prioritet u zbrinjavanju u njihovoj ustanovi, a većina ovakvih pacijenata radiološku dijagnostiku ipak obavi u Urgentnom centru.
Miranović ukazuje da postoje planirane ultrazvučne i RTG kontrole koje se obavljaju jednom godišnje ili jednom u šest mjeseci, kada ljekar specijalista želi da prati određeno hronično stanje (npr. kamenci u žučnoj kesi, čvorići na štitastoj žlijezdi, itd.) i u tom slučaju pregled bi mogao da se čeka i duže.
– U cilju izlaska u susret pacijentima, da ne bi obavezno morali da idu u privatne zdravstvene ustanove, kao što su godinama unazad odlazili zbog nedostatka termina u Domu zdravlja za radiološki pregled, menadžment ustanove je stava da je bolje ponuditi termin, nego ne ponuditi ga uopšte. Implementacijom call centra moći ćemo da provjerimo da li će doći na zakazani pregled (biće pozivani), pa će se na taj način u jednom dijelu i skratiti liste čekanja – dodaje ona.
Koliko su pritužbe osnovane?
Na osnovu Zakona o pravima pacijenata, pacijent kojem je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu ili određeno pravo utvrđeno ovim zakonom, odnosno pacijent koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog ili drugog radnika zdravstvene ustanove može podnijeti prigovor.
Kao Zaštitnica prava pacijenata Miranović u radu nailazi na situacije koje prate neosnovanost prigovora pacijenata.
– Prigovori tog tipa su na način zakazivanja tj. najave posjete izabranom doktoru tj. telefonske komunikacije sa medicinskom sestrom/tehničarem u timu Izabranog doktora za odrasle. Ne bih zanemarila telefonsku komunikaciju na koju pacijenti imaju pravo prilikom najave posjete ljekaru, ali apelujemo na strpljenje pacijenata po pitanju navedene komunikacije upravo iz razloga prioritetne obaveze medicinske sestre u izabranom timu a to je svakako zbrinjavanje pacijenta koji je u tom trenutku u ustanovi (apliciranje terapije parenteralnim putem, usluge previjanja, trijaža i sl.) – poručuje ona.
Apostrofira činjenicu da je obaveza medicinske sestre da ukoliko u trenutku poziva iz opravdanih razloga (aktivnosti u intervencijama) nije uspjela ostvariti telefonsku komunikaciju sa pacijentom, ista nakon sticanja uslova poziva sve propuštene pozive od strane pacijenata.
– Pacijenti pored telefoske komunikacije posjetu mogu najaviti i putem aplikacije e-zdravlje kao i neposrednim dolaskom u zdravstveni objekat. Uskoro očekujemo i modernizaciju call centra nakon čega će pacijenti imati mogućnost da na efikasniji način najave željenu posjetu – dodaje ona.
Postupak rješavanja problema
Po prigovoru pacijenta direktor ili Zaštitnik prava pacijenata odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora, utvrđuje sve okolnosti i bitne činjenice u vezi sa navodima iznijetim u prigovoru i o tome obavještava podnosioca prigovora.
– Shodno zakonskoj regulativi koja reguliše prava pacijenata pacijent koji nije zadovoljan zdravstvenom zaštitom ima mogućnost podnošenja prigovora na adresu Zaštitnika prava pacijenata ili direktora ustanove. Prigovor se podnosi usmeno ili pisanim putem – pojašnjava Miranović.
Zaštitnik prava pacijenata reaguje u zakonskim rokovima i podnosiocu prigovora dostavlja odgovor.
– Nakon dostavljenog pisanog prigovora, te utvrđivanja svih okolnosti i bitnih činjenica o navodima iznijetim u prigovoru, ukoliko postoji osnovanost navedenog prigovora, Zaštitnik prava pacijenata kompletnu dokumentaciju koja je pratila navedeni prigovor dostavlja direktoru ustanove koji sa stručnim službama preduzima dalje korake shodno zakonskoj regulativi koja reguliše konkretnu situaciju – dodaje ona.
U opravdanim slučajevima kada priroda situacije to zahtijeva na predmetni prigovor, uključuje se i Komisija za kontrolu kvaliteta.
– Komisija direktoru ustanove dostavlja nalaz i mišljenje na predmetni prigovor, te predlaže mjere za unapređenje kvaliteta rada, daje mišljenja i predloge u vezi sa organizacijom rada i uslovima za razvoj zdravstvene djelatnosti – poručuje Miranović.
Informisanost pacijenata o pravima
Prigovor se može podnijeti na: kvalitet zdravstvenih usluga, postupak zdravstvenih radnika ili saradnika, način naplaćivanja zdravstvenih usluga, organizaciju zdravstvene službe, vrijeme čekanja na zdravstvene usluge i postoji kategorija ostalo u kojoj pacijent može navesti prigovore neke druge vrste a tiče se ove ustanove.
Miranović poručuje da afirmacijom Zaštitnika prava pacijenata, čestim aktivnostima na temu sagovornika sa tv kućama nastoje da pacijente upoznaju sa njihovim pravima.
– Dobro informisan korisnik i davalac zdravstvenih usluga garantuju partnerski odnos pacijenta i zdravstvenog radnika jačanje samopoštovanja pacijenata, optimizam i vjeru u ozdravljenje, te da odnos između zdravstvenog radnika, zdravstvenog saradnika i građana, prilikom sprovođenja zdravstvene zaštite, zasnivaju se na međsobnom uvažavanju, povjerenju i očuvanju dostojansva ličnosti – zaključuje Miranović.
N.P.
