ART SLAJDER
BLAGOTA ERAKOVIĆ: Probuditi filmska platna u Crnoj Gori
Reditelj Blagota Eraković pričao je za MNE magazin o bioskopima i filmskoj kulturi u Crnoj Gori podstaknut akcijom mladih filmskih stvaralaca koji su samoinicijativno osposobili napušteni beogradski bioskop Zvezda i uspješno organizuju projekcije filmove već od novembra 2014. godine.
– Beograd od Podgorice nije daleko – kaže sa sjetom ovaj vrsni poznavalac filmske industrije na našim prostorima. Do skoro smo, dodaje, bili u istoj državi, gotovo doživjeli istu sudbinu, sa neuspješnim privatizacijama i podjelama vlasti.
Ovo je bezvazdušni prostor u kojem se, evo, i ja kao profesionalac, koji je već 50 godina u ovom poslu, vrlo teško snalazim
– U Crnoj Gori postojalo je jedno od najvećih, ako ne i najveće, filmsko preduzeće za proizvodnju, promet (distribucija) i prikazivanje (bioskopi) filmova u regionu – Zeta film. Njegova veličina se ogleda u tome što su tu radili i Borislav Pekić, Borislav Mihajlović-Mihiz, kao i mnogi evropski reditelji. Zeta film je do početka 90-ih proizveo više od 20 dokumetarnih i tri animirana filma u vlastitoj proizvodnji i nekoliko igranih filmova u koprodukciji. Za crnogorsko i jugoslovensko bioskopsko tržište otkupila je oko 800 dugometražnih filmova. Kako je počela degradacija „Zeta filma“, koji je postao „Lovćen film“, pa Filmski studio Titograd – tako je i bioskopska kultura u Crnoj Gori počela da nestaje – kaže režiser.
Eraković navodi da je u Crnoj Gori 60-ih godina bilo aktivno više od 60 bioskopa. Nikšić je imao četiri, a u Podgorici ih je bilo pet – u Domu omladine, u Domu JNA, bioskop na Koniku, legendarni bioskop „Kultura“ i jedan u Golubovcima.
– Mogao si dnevno da gledaš i do osam projekcija… – rekao je reditelj i dodao, da se danas povremeno „bude“ bioskopi u Nikšiću, Pljevljima, Baru, ali samo ljeti, relativno redovno u Bijelom Polju i da je bioskopska kultura spala na Delta siti i Sinepleks u Podgorici. To po njegovom uvjerenju nije dovoljno.
Kako je počela degradacija „Zeta filma“, koji je postao „Lovćen film“, pa Filmski studio Titograd – tako je i bioskopska kultura u Crnoj Gori počela da nestaje
-Sinepleks poštuje jedino novac, oni posluju po finansijskom principu. Podgorici kao glavnom gradu Crne Gore fali ART bioskop. Takav bioskop treba da se otvori uskoro u bivšem domu JNA i to će biti kinotečki bioskop. Crnogorska kinoteka će tamo prikazivati filmove koji se s vremena na vrijeme prikazuju u okviru programa Crnogorskog narodnog pozorišta. Filmovi rađeni po djelu Šekspira, Molijera, u režiji Irgmana Bergmana, Felinija,… Taj posao, redovnije, naravno i osmišljenije sa više edukativnih momenata, treba da preuzme bioskop koji bi radio u okviru Muzičkog centra Crne Gore, gdje će se smjestiti i kinoteka. Postojaće kinotečki bioskop u kome bi trebalo da se projektuju ART filmovi, kako filmskih klasika tako i svih filmova crnogorskih autora koje crnogorska kinoteka ima – navodi Eraković.
Podgoričanin jedan od najvećih sineasta na svijetu
– Malo ljudi zna da je Podgoričanin Vlatko Gilić izabran u grupu ljudi koji su najviše zadužili film na svijetu. Tako se ovaj rođeni Podgoričanin našao u društvu Orsona Velsa, Hjustona, Čaplina, Forda, Felinija, Hičkoka, Bergmana, Kurosave, Kjubrika, Tarkovskog, Renoara, Roselinija… Gilićev film “Ljubav” pohranjen je u kugli od titanijuma koja treba sa najvećim duhovnim dostignućima da ostane ako dođe do kataklizme Zemlje, kao uzoran umjetnički znak da je ovdje nekad postojala civilizacija – podsjetio je Blagota Eraković.
Tekst i foto: Filip Rašović
