NAŠE PRIČE SLAJDER
ZHMP: Nema zabrinjavajućeg porasta preminulih zbog vrućina, u regionu drugačije stanje
Nedavno izmjerena temperatura u Siti kvartu u Podgorici
Crnogorski Zavod za hitnu medicinsku pomoć ove godine, u periodu od maja do septembra, nije registrovao zabrinjavajući porast broja smrtnih ishoda usljed visokih temperatura, rečeno je iz te ustanove za portal MNE magazin.
Nijesu precizirali koliko je tačno ljudi preminulo zbog visokih temperatura. Od Instituta za javno zdravlje, ustanove koja se bavi statistikom o uzrocima smrti pacijenata, čekamo odgovore. Tražili smo od njih, pored ostalog, i da saopšte podatak koliko je u poslednje četiri godine preminulo osoba zbog zdravstvenih problema izazvanih toplotnim talasima.
– Smrtnost je, prema svjetskoj statistici, veća tokom ljetnjih mjeseci i visokih temperatura. Zavod za hitnu medicinsku pomoć nije registrovao zabrinjavajući porast broja smrtnih ishoda usljed visokih temperatura – rekli su našem portalu iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Ekstremne temperature u Hrvatskoj
Pojedine zemlje u regionu bilježe da je tokom ljeta povećan broj smrtnih slučajeva njihovih građana. Hrvatski Državni zavod za statistiku ukazuje, kako piše Slobodna Dalmacija, na alarmantni broj preminulih u julu ove godine, čak je riječ o 4.509 osoba, što je 13 posto više nego u istom mjesecu lani. Po struci, navodi ovaj portal, najvjerovatniji razlog ovom velikom broju umrlih su ekstremne temperature. Rukovoditeljka hrvatskog Zavoda za intenzivnu kardiološku skrb prof.prim.dr.sc.Duška Glavaš, internista kardiolog, rekla je za Slobodnu Dalmaciju da su ovog ljeta zabilježili više kompleksnih pacijenata, više i mlađih pacijenata s raznim dijagnozama.
– Vrućina je sigurno na to uticala, dodatno i infekcije kao najčešći okidači. Ovakvi dugotrajni ekstremi evidentno imaju uticaj na psihičko i fizičko zdravlje ljudi. Tu ni klimatizacija ne može pomoći, ona je tek kratkotrajna pomoć s obzirom da organizam bez obzira na pogodnosti takvih uređaja osjeća sve ono što se događa vani – kazala je ona.
Iz crnogorskog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć kažu da je broj pacijenata sa simptomima sunčanice tokom ljeta bio na nivou prošlogodišnjeg i da nema značajnijih odstupanja u odnosu na prethodne godine.
– Podatak ukazuje da su građani naučili da se čuvaju tokom visokih temperatura i da poštuju savjete ljekara. Pacijenti su hitnu medicinsku pomoć najčešće tražili zbog simptoma koji su ukazivali na sunčanicu, infekciju stomačnim virusima, zatim usljed pogoršanja zdravstvenog stanja kod pacijenata sa hroničnim bolestima, ali i pretjerane konzumacije alkohola – rekli su iz Zavoda.
Istakli su da zbrinjavaju pacijente svih uzrasta i da nije primijećen porast broja mladih koji se javljaju zbog zdravstvenih komplikacija.
Sunčanica- toplotni udar
Podsjetili su da se prvi simptomi sunčanice javljaju u periodu od 6 do 12 sati nakon izlaganja suncu. Prvi znak sunčanice je glavobolja, vrela glava, crvenilo, bolovi u potiljku, iscrpljenost, mučnina i povraćanje, nekad može doći i do gubitka svijesti. Tjelesna temperatura kod osobe sa simptomima sunčanice u pravilu nije povišena, već je tijelo češće hladno. Posebno treba biti obazriv, upozoravaju oni, kod djece pošto su ona najpodložnija sunčanici.
– Važno je razlikovati sunčanicu od toplotnog udara, koji izaziva preveliko fizičko opterećenje na visokim temperaturama. Toplotni udar je rezultat naglog, prekomjernog povećanja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha u vrijeme ljetnjih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje. Najopasnije komplikacije toplotnog udara su pojava delirijuma i konvulzija – zaključuju iz Zavoda.
Za Slobodnu Dalmaciju je stanje komentarisao i prof. prim. dr. sc. Trpimir Glavina iz Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Split. On je rekao kako svako odstupanje od genetike, od toga kako smo naučili živjeti u našoj okolini, logično može dovesti do određenih tenzija, stvaranja razdražljivosti. Visoke temperature, rekao je on, neizostavno nam kvare san, prekidaju ga, preznojavaju nas, umaraju, što automatski dovodi do umora, razdražljivosti, iscrpljenosti.
– Buđenje, češće dizanje tokom noći, preznojavanje, nelagoda, sve to ostavlja svoj danak. To je direktna posljedica klimatskih ekstrema kakvima svjedočimo ovog ljeta – rekao je prim. Trpimir Glavina.
Doktorka Glavaš je istakla, prenosi Slobodna Dalmacija, da se nedavno vratila s Evropskog kardiološkog kongresa, koji je ove godine održan u Londonu, te da je zanimljivo da je jedna od najvažnijih tema bila ona pod nazivom – Uticaj okoline na organizam. Kaže da to dovoljno govori koliko je svjetsku kardiološku struku u temeljnom radu pogodilo klimatsko zatopljenje. N.P.
