Porto Novi
ART PREPORUKA

POD MOTOM EMANCIPUJM(T)O – ČOVJEK U PITANJU: Sjutra počinje festival ,,Odakle zovem, Podgorica 2023”

Petnaesti Međunarodni književni festival „Odakle zovem, Podgorica 2023“, u organizaciji knjižare ,,Karver“ (Sibila d.o.o.), počinje sjutra i trajaće do 3. jula. Nadnaslov Festivala je „Emancipujm(t)o – Čovjek u pitanju“.
Otvoriće ga ambasadorka Republike Češke u Podgorici Janina Hrebičkova. Nakon toga nastupiće Nađa Grdinić, a učenice IV razreda JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Inž. Marko Radević“ Mia Mrgunović i Mia Šuković, te učenik II razreda JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Danilo Radulović odrecitovaće ,,Molitvu za intelektualce” Mirka Kovača. Odlomke iz Knjige pisama Mirka Kovača i Filipa Davida govoriće Zoran Vujović i Varja Đukić. Ton majstor je Miha Radonjić.
Najavila je to na današnjoj konferenciji za novinare glumica, direktorica knjižare ,,Karver” i menadžerka Festivala Varja Đukić.
– Prije nego što ste vi došli, ovdje smo imali jednu vrlo lijepu, zanimljivu sliku. Bilo je nekih tridesetak djece vrtića ,,Đina Vrbica” i mi smo im, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, prikazali film ,,Ježeva kućica”. Mislim da su uživali, kao što su rekli. Pošli su puni utisaka. Sigurna sam da im je to mnogo značilo. To je možda prvi film koji gledaju zajedno – prenijela je utiske Đukić.
Nadovezala se na to kako su film i filmsko stvaralaštvo od najranijih godina sastavni dio života, ,,koliko film utiče na naše odrastanje, obrazovanje, koliko u kontinuitetu znači, sada možda čak i više nego književnost u eri kada sa filmom svi možemo da komuniciramo, nažalost, mnogo manje u bioskopima i to posebno nakon korone.” 
– Ono na čemu sam htjela da instistiram, gledajući ovu temu Emancipujm(t)o – Čovjek u pitanju”, ajmo da razmišljamo o tome koje su nam startne osnove, a to je da razvijamo ideju o stvaralaštvu i kreativnosti, što je možda najbitniji sastavni dio naše egzistencije – rekla je Đukić.
Publika je ključna, dodala je ona, a najvažniji proces je kako tu publiku njegovati.
– Mi svi učimo umjetničke vještine da bismo to nekome prenijeli. Ako mi zaboravljamo na publiku, da je to naš najveći zadatak, mi nemamo što da radimo, mi se uopšte ne moramo baviti umjetnošću – kazala je Đukić.
Njen predlog je uvođenje predmeta Teorija filma u škole. 
Treba, po njoj, mijenjati i Zakon o kulturi.
– Zamislite sad da mi svi koji radimo u institucijama kulture znamo da će na čelo neke ustanove doći osoba zato što je neka partija ili neka grupacija rekla da je to ta osoba koja bi željela to da radi ili hoće to da bude ili može to da bude. To je za sve ozbiljne strukture, stabilne, u smislu projektovanja, planiranja i tako dalje, veoma veliki problem. Mi to uporno propuštamo da se umiješa u Zakon o kulturi u kojoj se na osnovu programa, predloga, plana i tako dalje, ljudi javljaju i naravno da svako onda ima pravo da bira. Sad govorimo o jednoj vrsti iskrenosti koja nam stoji ko nekakva društvena norma u kojoj se mi pravimo da ne znamo da to nije model ponašanja, življenja, niti kreiranja stvarnosti niti kreiranja budućnosti niti vrednovanja pravih vrijednosti niti vrednovanja znanja niti podsticaj kreativnosti niti njegovanja nečega što je ideal o slobodi koja se dotiže na osnovu znanja, podsticaja, sposobnosti i puno rada – istakla je Đukić. 
Gitaristikinja, učenica IV razreda srednje škole UŠMB ,,Vasa Pavić” iz Podgorice Nađa Grdinić na otvaranju će odsvirati ,,Campanas del alba”, ,,Sainz de la Maza”, I stav  India – Libra i Sonatinu Rolanda Dyensa. Kazala je da se uvijek trude da im program bude raznovrstan, te da se iza svake kompozicije krije priča ..koju se trudimo da ispričamo putem nota”.
– Trudimo se da pratimo uputstva kompozitora, ali je uvijek bitno da donesemo nešto svoje kako bi te emocije koje iznosimo bile iskrene. Ja ću sjutra svirati kompoziciju koja opisuje svitanje i zvuk crkvenih zvona. Kompoziciju je kompozitor napisao nakon što je proživio srčani udar. To su neke stvari na kojima mi treba da radimo, da tu priču iznesemo iskreno i puno se truda i rada ulaže u sve to – kazala je Grdinić.
Producentkinja, savjetnica za međunarodnu saradnju, promociju i plasman savjetnica u FCCG Marija Nikčević istakla je da Festival doprinosi razvoju filmske umjetnosti, ,,počevši od glavnih stvari, a to je, prije svega, filmska edukacija.”
U istraživanju Sanje Jovanović na temu Kako gledamo film, a koje se odnosi na filmsku edukaciju u Crnoj Gori, rađenom prije dvije godine, obuhvaćen je, kaže Nikčević, uzrast djece od šest do deset godina, zatim od 11 do 14 godina i od 14 do 18 godina. Fokus je bio na interesovanju djece, kulturnim i svim drugim navikama, kako se te kulturne navike razvijaju kod djece, te kako na to utiču godine koje imaju. Rađeno je na uzorku više od hiljadu anketnih listića koja su popunjavala djeca iz ove tri kategorije. 
– Izuzetno su prepoznate razlike u te tri zone. U prvoj zoni vidimo djecu kao filmsku publiku koja film prepoznaje kao određenu vrstu senzacije, kao nešto novo, novi kulturni proizvod koji se njima plasira. Već druga grupa prepoznaje film kao sredstvo socijalizacije i edukacije. Ta grupa djece je najviše bila vezana za bioskop. Treća grupa već počinje da gubi interesovanje za odlazak u bioskop zbog mogućnosti i otkrivanja da film i sve ono što je njihovo interesovanje u domenu filma mogu dobiti i kući i već je registrovan prvi problem kada govorimo o gledalačkim navikama djece – rezultati su istraživanja FCCG.
Trude se, kazala je, kroz više modela da pristupe rješavanju problema filmske edukacije.
Slikar i menadžer u kulturi, direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Vučić Ćetković rekao je da je tema kojom se bavi ovogodišnje izdanje Festivala ,,uzbudljiva i inspirativna”. 
– Kod nas sam pojam muzeja ili pojam institucije kulture asocira na inertnost, uspavanost, na nešto gdje nema puno dinamike i na nešto što ne ide u korak sa vremenom. U tim okolnostima se postavlja pitanje Kako osavremeniti programe, kako ići u korak sa vremenom i kako i zbog čega nam je ta emancipacija potrebna? Jedno od pitanja za koje smatram da je u ovom kontekstu važno jeste Ko i kako odlučuje o smjeru razvoja ustanova kulture, kako ustanova dolazi do razvoja, ideje i vizije o emancipaciji? Tako dolazimo do problema strateških promišljanja i izrade strateških dokumenata koja su vrlo bitna u tim procesima – kazao je Ćetković.
Nacionalni program razvoja kulture, podsjetio je, objavljen je prije nekoliko mjeseci ,,sa više od tri godine zakašnjenja”.
– Mislim da muzeji djeci i mladima mogu da ponude posebno iskustvo učenja, da pozitivno utiču na njihovo kreativno mišljenje, socijalnu inteligenciju, princip doživotnog učenja, stvarajući na taj način i vjernu muzejsku publiku, koja će kroz muzejske i galerijske sadržaje na svaki način crpiti inspiraciju i dolaziti do vrijednih saznanja tokom odrastanja, formiranja i sazrijevanja kao ličnosti – rekao je Ćetković.
Dodao je da je vrlo bitno otvaranje institucija kulture ka spolja. Podsjetio je na izložbu koja je otvorena u martu u Čikagu.
– To je jedna od najvećih arheoloških izložbi na svijetu. Na toj izložbi su i predmeti iz arheološke zbirke muzeja grada Podgorice, a naš muzej je jedan od 26 muzeja iz 17 evropskih zemalja koji je dio te izložbe – rekao je Ćetković.
Profesor crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i medijske pismenosti Miroslav Minić podsjetio je da je dio projekta Razvoj socio i emocionalnih vještina.
– Što se tiče medijske pismenosti, mi smo bili prvi u regionu – 2008, tako davno iz ove perspektive, uveden je predmetni program, a od 2012. on se izučava u gimnazijama. Od septembra ove godine u svim crnogorskim osnovnim školama će se izučavati predmet, ali kao izborni. On povezuje sve ovo o čemu mi sad pričamo. Prije dva mjeseca sam dobio podatak Ane Mirković, koja je profesorica Medijske pismenosti na fakultetu u Beogradu, da mladi čovjek prima 17.000 informacija dnevno. Kako ga onda sačuvati? Kako ga usmjeriti? Da li kroz muziku, kroz gledanje filma? Kako ga naučiti da ima tu pažnju, a ne od pet ili 15 sekundi koliko je taj stori na Instagramu ili TikToku? Kako raditi uopšte sa njima – otvorio je mnoga pitanja Minić.
Nada se, dodaje, da će ,,vrlo brzo biti predmet Teorija filma kao izborni u gimnazijama”. Podsjetio je i na Teen Docs, školu za dokumentarni film u okviru UnderhillFesta, za koju uvijek vlada veliko interesovanje, a u kojoj je on koordinator. 
– Znam koliko je teško uvesti novi predmet, zbog broja sedmičnih časova. Uz ljude profesionalce koji žele da mijenjaju i koji imaju strast, mislim da bez njih ne možemo ništa. Kao što medijska pismenost je krenula 2012. širom Crne Gore, mnoge gimnazije su to predavale, pa smo vidjeli jedan ogroman pad i nezainteresovanost, bez uprave škole, motivisanih nastavnika, školovanog kadra, taj predmet možda će postajati godinu ili dvije i onda ga niko neće birati. Mislim na Teoriju filma – rekao je Minić.
Program i sve informacije o Festivalu dostupni su na sajtu odaklezovem.com.
B.R.