DRUŠTVO SLAJDER
ANASTASIJA BOLJEVIĆ: Čovjek je veliki koliko se zalaže za dobro ljudi oko sebe
Crna Gora nije imala direktnog predstavnika u Međunarodnoj federaciji računovođa sve do prijave generalne sekretarke Instituta za sertifikovane računovođe Anastasije Boljević. Kada su je primili na osnovu dosadašnjih postignuća prisjeća se da je od sreće zaplakala.
-Sam selekcioni proces je trajao nepunih devet mjeseci i sastojao se, između ostalog, i od više krugova intervjua pored obimne dokumentacije. Potajno već poslije prvog kruga razgovora sam osjećala da ću biti primljena. Sličan se sličnom raduje ili svaka ptica svome jatu. Tu su ljudi koji bez obzira na naciju, religiju, pol ili godine starosti dijele iste vrijednosti – priča Boljević za MNE magazin.
Komentariše kako negdje tokom odrastanja zaboravimo da se igramo, a igra je bitna u savladavanju vještina i postizanju uspjeha u onome čega se dohvatimo. Smatra da kao odrasli često sebe i svoje okruženje doživljavamo previše ozbiljno. Ona se i danas igra u poslu, jako joj je zabavno ono što radi.
Boljević se interesovala u suštini za ovu oblast još kao djevojčica. Tada joj je bila jedna od omiljenih igara da njene lutke trguju jedna sa drugom i da na kraju određenog ciklusa igre izračuna koja je od njih najbolje poslovala. Vjeruje da je sve od tada počelo, prije nego što je uspjela da verbalizuje sam koncept finansija i računovodstva.
Želja da pomogne državi
„Sledeće godine u ovo vrijeme bićemo milioneri”, glasi čuvena replika iz britanske serije Mućke koju izgovara Del Boj, stariji od braće Troter, podsjeća Boljević. Scenaristi kultne britanske serije iz osamdesetih godina prošlog vijeka, dodaje ona, vjerovatno nisu ni slutili da će upravo ova rečenica oslikati ekonomsku situaciju u Srbiji s početka devedesetih. Dragoslav Avramović, sa svojim timom, je napravio program monetarne rekonstrukcije i zaustavljanja inflacije koju ona, kao devojčica u osnovnoj školi, nije razumjela, ali čije efekte smo svi osjetili. Željela je da i ona može jednog dana da pomognem ekonomiji i društvu u kojem živi uz pomoć znanja iz ove oblasti.
Znanje i praksu je sticala i u zemlji i u inostranstvu, i nikada nije prestajala da se usavršava, kako kroz formalne oblike, tako i kroz neformalne programe. Izdvaja period kada je dobila profesionalnu englesku licencu ACCA, i drugi master u Frankfurtu na smjeru finansijske inkluzije.
-Osećaj koji sam imala poslije dobijanja tih zvanja je sjeta, jer se završio proces, a ne radost zato što sam zacrtano ostvarila – rekla je ona.
Neizmjerno je zahvalna što su troškove njenog školovanja pokrivali njeni tadašnji poslodavci, a prije toga fakultet, država Crna Gora, kao i nacionalne i međunarodne fondacije i organizacije kroz različite stipendije i druge vidove podrške. Kako joj je tada podrška veoma značila trudi se da nastavi tu praksu i da preko pozicija na kojima se nalazi da priliku novim generacijama i mladim, vrijednim ljudima da se edukuju i da im troškovi edukacije budu pokriveni.
Poslove obavljaju nestručna lica
Svrha organizacije u kojoj radi je da se jača i razvija računovodstvena profesija koja treba da bude sposobna da pruži usluge visokog kvaliteta u javnom interesu, primjenom profesionalnih standarda i etičkih zahtjeva. Boljević podsjeća da bez računovođe ne možemo evidentirati poslovne događaje koji se mogu iskazati vrijednosno, pa samim tim, bez računovodstva ne možemo poslovati.
Kroz razne inicijative kojima se traži i izmjena zakona nastoji da poboljša stanje u ovoj oblasti. Evidentirala je određene poteškoće. Objašnjava da danas, na žalost, nije rijedak slučaj da računovodstvene poslove obavlja lice koje nije kvalifikovano, nema dovoljno iskustva ni znanja, koristi piratski softver i zastarjele časopise, najčešće posao obavlja u sopstvenom stanu i to onda kad ima vremena, ne sarađuje sa drugim računovođama i drugim relevantnim institucijama. Takva osoba, objašnjava Boljević, veoma teško uspjeva da bude svakodnevno u toku sa izmjenama zakonske i računovodstvene regulative.
-Na ovaj način pomenuta lica, za koje ne možemo reći da su računovođe ali koji su plaćeni da „obavljaju“ taj posao, u mogućnosti su da svoje usluge ponude tržištu za nevjerovatno male mjesečne naknade, što je primamljivo mnogim privrednim subjektima, naročito mikro i malim entitetima na kojima se bazira crnogorska privreda – rekla je ona.
Kaže da buđenje svijesti kod privrednih društava i zakonodavne vlasti da posao računovođe nikad nije bio i nikad neće biti posao samo pukog obračuna bez višestrukog uticaja, neophodnog uvođenja licenci u ovu oblast će se samo nametnuti, kao i dozvola za rad. Navodi da u prilog tome govore gotovo sve zemlje EU i regiona koje su ovu oblast definisale kroz odgovarajuće obavezne licence, registre i dozvole za rad. Očekuje se da se u okviru pet godina u Crnoj Gori značajno poveća naplata poreza po svim osnovama, da se povećaju strane direktne investicije i smanji siva ekonomija u svim segmentima, a ne samo računovodstvenoj profesiji.
Evidentirali 930 računovođa
Trenutno postoje 930 profesionalnih računovođa, zajedno sa revizorima, i svi oni su članovi Instituta gdje je zaposlena Boljević. Nema zvaničnog podatka koliko je osoba bez profesionalnog zvanja koje se bave računovodstvenim poslovima, niti postoji registar računovodstvenih agencija, a samim tim ni adekvatna kontrola rada istih se ne može uspostaviti.
Biti istrajan i skroman
Komentarišući na šta je danas najviše ponosna kada sagleda cjelokupni karijerni put, Boljević odgovara da je jedan od preduslova kako bi ostvarili napredak, da ostanemo istrajni i skromni. Ima svoje ciljeve i ide naprijed prema njima.
-Ponosna sam na to što nisam ponosna. Ako bih morala nešto da izdvojim, rekla bih da mi je drago što sam za ovih više od 15 godina bavljenja računovodstveno-revizorskim poslom ostala dosljedna vrijednostima koje ova profesija nosi u sebi i što mi je pružena prilika da dam skromni doprinos unapređenju naše profesije kako na nacionalnom tako i na globalnom nivou – istakla je Boljević.
Uvijek mijenjala sebe, a ne druge
Po prirodi je jako samokritična. Uvijek je mijenjala sebe, a ne druge, i ako je njena okolina nešto i osjetila to je bila posljedica unutrašnjih promjena. Smatra da čovjeka čini velikim srazmjera onog koliko se zalaže za dobrobit ljudi oko sebe. A trenutno radi na tome da nauči da podnese sopstvene mane kod drugih ljudi, i nada se da u tome uspjeva.
Njenom ličnom senzibilitetu odgovara empatično liderstvo koje propagira, između ostalog, i da se timu obezbijedi blagostanje kao preduslov za dugoročno održivi rezultat.
-Kao nekog koji uspešno primenjuje ovaj pristup izdvojila bih Satya Nadellu ( novi CEO Microsofta), a nešto više poznata je Jacinda Ardern sa Novog Zelanda koja ima čuvenu izreku da „ odbija da bude dio priče gdje empatija i efektivnost ne mogu ići ruku pod ruku“ – poručuje Boljević.
Najveći lider nije onaj koji postiže najveće stvari
Dobar lider, prema njenim riječima, ljude vodi sa pozicije više od njihove, veliki lider vodi sa pozicije svojih ljudi, a najveći lider nije nužno onaj koji postiže najveće stvari, već onaj koji čini da drugi to rade. Istinski vjeruje da velike rezultate niko ne može da ostvari sam, da iza svakog lidera stoji tim, kako na poslovnom, tako i na privatnom polju.
-Pravi lider ima dovoljno samouvjerenosti da stoji sam, dovoljno hrabrosti da donosi teške odluke i dovoljno saosjećanja da čuje potrebe drugih. Mislim da nisam predodređena da budem lider, ali postala sam takva dosljednošću svojih postupaka i integritetom svoje namjere, ili što bi neki rekli „ walk the talk“ – rekla je ona.
Boljević ističe da iza svakog uspjeha teško da može da bude jedna osoba, već dobro uigran tim, kako na poslovnom, tako i na privatnom planu.
-Iza svakog našeg uspjeha stoje i osobe koje su nas na neki način osporavale ili kočile. Često zaboravimo da iskažemo zahvalnost prema takvim osobama u našim životima, jer da nije bilo njih ne bismo bili tu gdje jesmo. Nije problem ako imamo izazove, problem je ako ih nemamo – rekla je ona.
Njen stub i oslonac je svakako porodica, i posmatra je kao tim gdje svi treniraju da igraju i napad i odbranu.
N.Đ.
