Meteorolozi AccuWeathera objavili su prognozu za proljeće za Evropu.
Kako pišu, u nekim zemljama će se zadržati ,,dugotrajan zimski obrazac”, dok će druge morati da se nose s potencijalno opasnim vremenskim nepogodama kasnije tokom proljeća.
Južnu Evropu bi u prvom dijelu proljeća opet mogla da zadesi suša, piše AccuWeather.
Veliki dio jugoistočne Evrope će se u drugom dijelu proljeća suočavati s natprosječnim temperaturama. Lokacije od Rima do Bukurešta su sredinom marta imale temperature tipične za kasni april, a ovaj trend zagrijavanja zadržaće se i tokom sljedećih nekoliko mjeseci, praćen povremenim kišama.
Očekuje se da će se temperature širom Velike Britanije približiti istorijskom prosjeku do kraja aprila, ali prognostičari AccuWeathera kažu da ovaj prelaz možda neće doći kao glatko, postupno povećanje prema toplijim danima.
– U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj očekuju se velike promjene temperature koje će se ujednačiti tek krajem aprila- objasnio je Tajler Rojs, viši meteorolog AccuWeathera.
Temperature bi mogle da budu iznad istorijskog prosjeka duže vrijeme u Engleskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i djelovima Škotske; međutim, talasi frontalnih prolaza mogu poremetiti trend proljećnog zagrijavanja i na neko vrijeme spustiti uslove na nešto ispod prosjeka.
Očekuje se da će se opasnost od mraza ili smrzavanja zadržati do sredine aprila u djelovima Velike Britanije, protežući se daleko na jug. Šanse za sniježne padavine koje će pasti u proljeće vjerovatno će biti izolovane na višim terenima širom Škotske, Engleske i Velsa, dok će se nizine suočiti s manjom prijetnjom od proljećnih pljuskova kako temperature počnu da padaju.
Sve u svemu, vrijednosti padavina u Ujedinjenom Kraljevstvu mogle bi biti nešto iznad istorijskog prosjeka tokom aprila i maja. U tipičnoj godini, najsušniji mjeseci za London uključuju razdoblje od februara do maja.
Južnu Evropu bi u prvom dijelu proljeća opet mogla zadesiti suša, piše AccuWeather.
Prema Météo Franceu, niz od 32 uzastopna dana bez mjerljivih padavina opažen je od 20. januara 2023. do 21. februara 2023. Time je postavljen novi rekord za najduži uzastopni niz dana bez mjerljivih padavina od 1959. Još jedan značajan dio bio je 2020. od 17. marta do 16. aprila, kada je zabilježen 31 uzastopni dan bez mjerljivih padavina, prenosi Index.
S druge strane, oluje u jugozapadnoj Evropi i povećanje proljećnih padavina u južnim regijama izazivaju zabrinutost među prognostičarima zbog opasnosti od poplava na lokacijama kao što su Italija i Balkan.
– S obzirom na to koliko je Sredozemno more toplo, oluje bi mogle donijeti dodatnu vlagu i dovesti do povećanja prijetnji od poplava. To je posebno zabrinjavajuće za zapadne padine Apenina i Dinarskih Alpa – objasnio je Rojs.
U Italiji bi dotok vlage tokom prve polovine proljeća takođe mogao dovesti do povećane opasnosti od vremenskih nepogoda, koje bi pak mogle dovesti do raznih prijetnji poput razornih vjetrova, grada i bujičnih poplava.
Kako će učinci iznenadnog stratosferskog zagrijavanja postupno prestajati širom sjeverozapadne Evrope do kraja marta, trend visokog vazduha će preuzeti kontrolu nad regijom i zavladaće sušniji uslovi. Međutim, i dalje će biti mogući kišni prodori, zbog čega prognostičari vjeruju da bi ukupne količine padavine ovog proljeća mogle biti blizu prosjeka.
Prognostičari su posebno istakli Njemačku i Poljsku kao dvije zemlje koje će ovog proljeća biti suočene sa značajnim rizikom od velikih oluja, zajedno sa susjednim područjima sjeverno i istočno od alpskih regija.
Djelovi zapadne Španije i Portugala takođe će se suočiti s nestabilnim početkom proljeća.
– Kako proljeće počinje, možemo vidjeti pojavu nestabilnih uslova na Pirinejskom poluostrvu. Uslovi će postati suši i topliji u drugom dijelu proljeća – objasnio je viši meteorolog AccuWeathera Alan Repert.
Tokom ranog proljeća na Balkanu treba očekivati i oluje, navode.
Izvor: dan.co.me