DRUŠTVO PREPORUKA
HRVATSKA: Roditelji u dilemi da li da šalju djecu u školu, nauka nudi neke odgovore
Foto: Joshua Hodge Photography/Getty Images
Juče je počela nova školska godina u Hrvatskoj, a roditelji se bore sa teškom odlukom – poslati djecu u školu ili ne, prenosi N1.
Od pojave pandemije koronavirusa pojavile su se brojne informacije o tome kako koronavirus utiče na djecu, kolika je opasnost te koji su glavni razlozi za i protiv povratka djece u školske klupe.
Virus je toliko nov da još nema konačnih odgovora, kažu stručnjaci. Svakodnevno se pojavljuju deseci studija koronavirusa, “ali to nije sva dobra literatura, a sortiranje pšenice iz kukolja je velik izazov”, rekla je dr Megan Ranney, stručnjakinja za zdravlje adolescenata sa Univerziteta Brown.
No, dr Ranney kao i brojni drug stručnjaci slažu se u jednom: škole bi trebalo otvoriti samo ako je količina virusa koji cirkuliše u zajednici niska – tj. ako manje od pet odsto testiranih ljudi ima pozitivan rezultat.
-Ako ste u stvarno teško pogođenom dijelu zemlje, velika je vjerojatnoća da će neko ko uđe u školu kad-tad biti zaražen – rekla je Helen Jenkins, stručnjakinja za zarazne bolesti i statistiku sa univerziteta u Bostonu.
No, nauka se ipak slaže u nekim stvarima koje se odnose na djecu – zarazi se manje djece od odraslih, ali infekcija u djetinjstvu nije rijetka. U prvim danima pandemije bilo je toliko malo slučajeva bolesne djece da nije bilo jasno mogu li uopšte biti zaraženi. Istraživači su već tada pretpostavljali da bi se mlađa djeca vjerojatno mogla zaraziti, ali da su uglavnom pošteđeni teških simptoma. Ta se pretpostavka pokazala tačnom.
-U ovom trenutku postoje vrlo jasni dokazi da se djeca mogu zaraziti – rekla je dr Ranney.
Kako se pandemija razvijala, takođe se činilo da mlađa djeca imaju manje šanse da se zaraze, u poređenju s odraslima, dok starija djeca imaju otprilike jednak rizik kao i odrasli. Ali nemoguće je biti siguran. U većini zemalja koje je teško pogodio koronavirus, zatvaranja škola držala su malu djecu u karantinu i dalje od izvora zaraze. A kad se većina tih zemalja otvorila, činile su to pažljivo pridržavajući se nošenja maski i fizičkog distanciranja.
Pokazalo se da je rizik od zaraze kod djece manji, “ali razlika nije dovoljno očita da bi se time tješilo ili odlučivalo”, rekao je dr Ashish Jha, dekan Fakulteta za javno zdravstvo Univerziteta Brown.
U Sjedinjenim Državama djeca mlađa od 19 godina još uvijek predstavljaju nešto više od devet odsto svih slučajeva koronavirusa. No, broj zaražene djece naglo je porastao ovog ljeta na gotovo pola miliona, a incidencija među djecom porasla je mnogo brže nego što je bila ranije ove godine.
-A to su samo djeca koja su testirana. Sasvim je moguće da nam nedostaje mnogo slučajeva asimptomatske ili blago simptomatične djece – rekla je dr Leana Wen iz Baltimorea.
Primjera radi, u dvosedmičnom razdoblju između 6. i 20. avgusta, broj zaražene djece u Sjedinjenim Državama porastao je za 74.160, što je porast od 21 posto.
-Sad kad provodimo više testova u zajednici, vidimo sve veći udio djece koja su zaražena – rekla je dr. Ranney.
Djeca zaista obolijevaju od virusa, ali smrtni slučajevi su vrlo rijetki
Čak i ako se djeca zaraze koronavirusom, mogućnost da imaju teške simptome ili umru je niska.
Djeca i adolescenti do 20 godina predstavljaju manje od 0,3 posto smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom, a 21 država u SAD-u uopšte nema zabilježenih smrtnih slučajeva među djecom.
No, izvještaji kod odraslih sve više sugerišu da smrt nije jedini teški ishod. Čini se da mnoge odrasle osobe imaju iscrpljujuće simptome nedjeljama ili mjesecima nakon što su se prvi put razboljeli.
Multisistemski upalni sindrom, misteriozno stanje koje je povezano s koronavirusom, zabilježeno je i kod oko 700 djece, a od 20. avgusta uzrokovalo je 11 smrtnih slučajeva, navodi The New York Times.
-To je vrlo mali postotak djece, ali sve veći broj djece se hospitalizuje – kazala je dr Ranney.
Djeca mogu širiti virus, a koliko često – još je nepoznato
Transmisija odnosno prenos virusa je jedan od najizazovnijih aspekata koronavirusa koji se može prepoznati kod djece.
-Stalno ponavljam ljudima: tako je teško proučavati prenos, jako teško – rekao je dr Jenkins.
Ipak, na temelju dosadašnjih studija navodi kako bi djeca rjeđe virus mogla prenositi na starije, a starija su u tom pogledu vjerojatno sličnija odraslima.
Što bi roditelji trebalo da urade?
Na to je teško odgovoriti, posebno jer odluka zavisi od toga kakve su okolnosti u vašem mjestu, u vašoj porodici i zajednici, prenosi N1.
Postoje neke mjere predostrožnosti koje svako može poduzeti – počevši od toga da se što više radi na otvorenom, održavajući fizičku udaljenost i noseći maske.
Za škole će se odluka takođe svoditi na dobru ventilaciju – čak i ako su to samo prozori koji se otvaraju. Nastavno osoblje takođe bi trebalo da nosi potrebnu zaštitnu opremu.
Sve dok postoje ove ispravne mjere predostrožnosti, “djeci je bolje biti u školi nego izvan škole”, rekao je dr Jha.
-Učitelji su takođe prilično sigurni u tim okruženjima – dodao je on.
Ipak, transmisija u zajednici je ključni faktor u donošenju odluke.
-Jednostavno ne možemo održati školu slobodnom od koronavirusa ako je zajednica žarište zaraze – rekao je dr Wen.
Izvor: N1
