DRUŠTVO PREPORUKA
STAV OCA, LJEKARA: Uvažavajući nauku, odlučili smo da djecu ne šaljemo u školu
Jedno od pitanja koje mi u posljednje vrijeme često postavljaju jeste da li ću svoju djecu poslati u školu, piše u autorskom tekstu za CNN dr Sanjaj Gupta, inače urednik zdravlja te televizijske mreže.
Kao otac tri djevojčice tinejdžerskog i predtinejdžerskog uzrasta, ovo je bila stalna diskusija u našoj kući, i nije bilo lako. Moje djevojke žele da se vrate u školu i vrše ogroman pritisak na nas roditelje da im dozvolimo. Nedostaju im prijatelji, društvena dešavanja i miješanje s dugima, za čime djeca i treba da teže u ovom uzrastu. Učenje na daljinu odigralo je važnu ulogu za njih, ali nije zamjena za učenje u školi, posebno ne za mlađu djecu. Kako sada stvari stoje, moja djeca treba da krenu u školu naredne nedjelje.
Mnoge škole širom SAD već su donijele odluku za svoje đake. Najmanje 63 od 101 najvećih školskih distrikata u zemlji odlučili su da započnu školsku godinu virtuelno. Postoje i drugi školski okruzi koji su se odlučili za odlazak u škole, sa opcijom virtuelnog učenja. Moja škola za djecu prepustila je izbor porodicama i iako je to teško, mi smo zahvalni za to što imamo opciju, kaže dr Gupta.
Porodice širom zemlje imaju problem s pristupom tehnologiji, pomoći u čuvanju djece i čak hrani, što sve može da učini povratak u školu neophodnim.
Znajući da će moja porodica morati da donese odluku o školi, počeli smo da radimo domaće zadatke pijre nekoliko nedjelja, da gledamo u podatke i postojeće kriterijume, da bismo došli do najboljeg izbora za nas zasnovanog na nauci.
Testiranje, testiranje, testiranje…
Za početak sam posjetio školu moje djece i razgovarao sa direktorom kako bih saznao i razumio koje sve mjere predostrožnosti preduzimaju. One su u velikoj mjeri u skladu s preporkama američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti. Obavezno nošenje maski, mnoštvo punktova za dezinfekciju ruku, fizička distanca, česta dezinfekcija površina i čak i časovi na otvorenom kada je to moguće. Učenici će jesti svoje užine u učionici, a neće biti nikakvih masovnih okupljanja ili događaja.
Iako je fizičko distanciranje najteži izazov, škola je kreativno iskoristila prostor u bibliotekama, gimnastičkim salama i kafeterijama da bi dobila potreban prostor. Bio je to ogroman napor prethodnih mjeseci, ali naravno, ništa od toga neće uspjeti ako učenici sami ne budu marljivo slijedili ove smjernice u autobusima, hodnicima i učionicama.
Naša škola je takođe preduzela dodatni korak prošle sedmice u vezi s testiranjem svih učenika i nastavnog osoblja, a rezultati su bili dostupni za 96 sati. Moje ćerke su bile negativne, a to nam je pružilo uvjerenje da će oni koji budu pozitivni biti zamoljeni da ostanu kod kuće u izolaciji. Potpuno shvatam da ovakva vrsta “uvjeravanja” testiranjem, nažalost, nije dostupna svuda u dovoljnoj mjeri, a takođe ni savršeno sredstvo, kaže dr Gupta. Za neke testove se zna da daju lažno negativan rezultat, u zavisnosti od vrste testova koji se koriste i koliko rano se testira. I dok neko danas može da bude negativan, nema garancije da sjutra neće biti pozitivan na koronavirus.
Da li djeca šire virus brže ili sporije?
Veliki dio diskusija o povratku u školu vrti se oko rizika po zdravlje naše djece. Prema CDC, najveća pedijatrijska studija iz Kine otkrila je da 90 odsto djece sa kovidom-19 razvija blage ili umjerene simptome, četiri odsto su potpuno bez simptoma, a šest odsto bude ozbiljno ili kritično bolesno.
Do prve nedjelje avgusta, 90 dece preminulo je u SAD od kovida-19, što predstavlja manje od jedan odsto svih smrtnih slučajeva, pokazala je analiza Američke akademije za pedijatriju i Udruženje dječjih bolnica.
Od 6. avgusta, multisistemski inflamatorni sindrom (MIS-C), dijagnostikovan je kod najmanje 570 djece širom zemlje, starosti od jedne do 20. godine. Oko dvije trećine te djece nije imalo druge bolesti prije nego što im je dijagnostikovan MIS-C, kao Džulijet Dejli, 12-godišnjakinja iz Lujzijane koja je jedva izbjegla smrt u aprilu.
Tačno je da se djeca daleko manje razbolijevaju u odnosu na odrasle, ali nisu ni imuna. Mogu da se zaraze i mogu da šire zarazu. Široko citirana studija iz Južne Koreje pokazala je da djeca od 10 do 19 godina šire virus isto kao i odrasli. U stvari, oni su imali najvišu stopu kovida-19 među članovima domaćinstva. Zanimljivo je da u istoj studiji djeca mlađa od deset godina nisu procijenjena kao značajni nosioci virusa. To je iznenađujuće jer je nedavna studija u JAMA Pediatrics magazinu zaključila da djeca mlađeg uzrasta mogu da nose veće količine virusa u nosu, u poređenju s odraslima. A svaki roditelj će vam reći koliko lako baš mališani šire viruse među svojim ukućanima (Kad su naša djeca vrlo mala, jedna prehlada kod bilo koga od njih znači da će se cijela porodica uskoro zaraziti).
Zato sam pogledao detaljnije tu korejsku studiju, piše doktor, i primijetio sam veoma važan detalj: obuhvatila je manje od 30 pozitivnih mališana mlađih od 10 godina. Od skoro 60.000 kontakata koji su praćeni u toj studiji samo 237 su bila djeca ispod 10 godina. Tako niska stopa širenja među mlađom djecom možda nije zbog toga što slabije prenose virus, već zato što su posljednjih mjeseci uglavnom bili kod kuće, i manje su dolazili u kontakt s drugima.
Kriterijumi za otvaranje škola
Djeca će početi više da se kreću i tako će postati dio velikog nacionalnog eksperimenta, i postoje male sumnje da će se stopa zaraze povećati. Samo u protekle četiri nedjelje, broj zaražene djece u SAD porastao je za više od 90 odsto, na više od 380.000 slučajeva, prema analizi AAPi CHA. Iako nešto od tog porasta može da bude posljedica povećanog testiranja, mlađa djeca koja počinju da izlaze iz svojih kuća po prvi put takođe igraju važnu ulogu u uvećanju zaraze. A veći dio zemlje nije još otvorio škole.
Takođe je važno imati na umu da školsku zajednicu ne čine isključivo djeca mlađeg uzrasta. Prema jednoj nedavnoj analizi, skoro četvrtina učitelja koja radi u školskom sistemu SAD u većem je riziku da razvije ozbiljnu sliku kovida-19, bilo zbog starosne dobi ili zbog postojećih stanja. Posebno su me pogodile priče zabrinutih učitelja iz cijele zemlje koji su rekli da ostavljaju oporuku u iščekivanju povratka u škole, kaže doktor.
Moja porodica je takođe analizirala ukupnu stopu širenja virusa u našem kraju, dodaje on. U okrugu u kojem žive, školskom sistemu okruga Fulton, smjernice da se škole vrate u redovno stanje, zahtijevaju da stopa novih slučajeva na 100.000 ljudi bude manja od 100 u posljednjih dana. Sadašnja stopa? 316,2.
Javne škole Atlante odlučile su da prvih devet nedjelja budu virtuelne. Pored toga, taj okrug, koji obuhvata dio Atlante, takođe ne ispunjava kriterijume savezne vlade za povratak u školu. Prema kriterijumima, moralo bi da se prođe kroz dvije faze, a za svaku je potreban 14-dnevni pad dokumentovanih slučajeva i mogućnost liječenja svih pacijenata bez kriznih situacija. Jednostavno još nismo na tom nivou.
Stopa pozitivnosti u Džordžiji tokom sedam dana (zaključno sa 10. avgustom) jeste 11,3 odsto, na osnovu zvaničnih podataka, što znači da još uvijek ne sprovodimo dovoljno testiranja u našoj oblasti. Nedavno je prvi čovek javnog zdravlja SAD rekao da bi volio da stopa pozitivnosti bude ispod 10 odsto u zajednicama prije nego što škole razmotre ponovno otvaranje. Blizu smo, ali još uvek je zabrinjavajuće dozvoliti povratak učenika u okruženje sa tolikom stopom širenja virusa u zajednici.
Porast broja zaraženih s otvaranjem škola u SAD
Vrijedno je pomenuti da kada smo počeli da zatvaramo škole sredinom marta, bilo je manje od 5.000 slučajeva u SAD, a potvrđene smrti su bile dvocifrene. Sada školski okruzi razmatraju ponovno otvraranje kada je više od pet miliona ljudi inficirano i više od 164.000 preminulo u SAD, prema podacima Džons Hopkins Univerziteta.
Samo tokom protelih nedjelja, dobili smo neke naznake onoga što bi moglo da se dogodi kada se škole otvore. Ljetnji kamp u Severnoj Džordžiji ostao je zaražen preko noći sa skoro 260 učenika, iako je CDC primetio da su neki možda pokupili kovid-19 na drugačiji način. Srednja škola u Vudstoku u Džordžiji, privremeno je zatvorena nakon što je najmanje 14 bilo pozitivnih na kovid-19 već tokom prve nedjelje.
Stotine su sada u karantinu u tom okrugu. Još jedna škola u Dalasu u Džordžiji otvorena i odmah zatvorena nakon što su šest učenika i tri nastavnika bili zaraženi. Njihov plan je da se ponovo otvore nakon dezinfikovanja škole, mada nije jasno koliko će to upšte značiti, jer nema potrebe za maskom – a jedno kijanje ili kašljanje može da kontaminira ponovo cijelu učionicu.
Mnogo je toga za razmotriti, ali za našu porodicu sve je jasno. Nakon što smo razmotrili sve objektivne kriterijume i procijenili situaciju u našoj zajednici, odlučili smo da za sada djeca ne idu u školu, neko vrijeme. Nije to bila laka odluka, ali jeste ona za koju vjerujemo da uvažava nauku, smanjuje rizik od daljeg širenja i slijedi kriterijume radne grupe. Kao kompromis, omogućićemo našoj djeci da imaju orijentacioni sastanak (s fizičkom distancom) sa njihovim novim učiteljima, tako da bi mogli da se upoznaju s njima lično, a prije nego što počnu da komuniciraju na ekran. I poslije dvije nedjelje ćemo ponovo procijeniti.
Takođe će biti važno da shvatimo šta će biti “okidači” u našoj školi, u smislu novodijagnostikovanih slučajeva ili bolesti, za koje će biti potreban povratak učenju na daljinu. Potpuna i iskrena transparentnost svih biće potrebna više nego ikad.
Ništa od ovoga nije lako, a neke porodice mogu da dođu do drugačijeg zaključka nakon što razmotre iste podatke. U doba kovida-19, čini se da smo svi primorani da postanemo epidemiolozi-amateri, a istovremeno i najbolji roditelji koji možemo.
Izvor: Nedeljnik.rs
