Dunja je vitaminska bomba jeseni i od davnina je poznata u narodnoj medicini. Koristi se, prije svega, kao sredstvo za ublažavanje kašlja i smirivanje stomačnih tegoba.
Ovo blagotvorno voće je porijeklom iz jugozapadne Azije, a ljekoviti dijelovi su joj plod, listovi i sjeme, posebno sok i sirup ploda.
Plod dunje obiluje vitaminima i mineralima. Sadrži vitamin C u velikim količinama, zatim vitamin B1, B2, niacin, karoten, kalcijum, magnezijum, kalijum, bakar, natrijum, cink, gvožđe, mangan, natrijum, hlor i sumpor. Pored toga, sadrži i proteine, dijetalna vlakna i ugljene hidrate.
Sjemenke su njen najljekovitiji dio, i kada odstoje u vodi, oslobađaju sluz koja pomaže kod problema s kašljem. One sadrže i velike količine amigdalina, odnosno vitamina B17, koji ima antikancerogeno dejstvo. Sjemenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.
Zahvaljujući taninu i sluzi, ova voćka povoljno djeluje na rad crijeva i sprečava infektivne bolesti. Takođe, dunja sadrži i dosta pektina, koji povoljno djeluje na krvni sistem, pomaže u snižavanju krvnog pritiska i pruža zaštitu od radioaktivnog zračenja.
Dunjin sok liječi kašalj, astmu i dijareju, dok se pečena ili kuvana dunja preporučuje anemičnim osobama, ali i za liječenje upala želučane i crijevne sluzokože.
Izvor: Nezavisne