Problem predoziranja u Crnoj Gori nije dovoljno prepoznat, niti označen kao alarmantan, zbog čega mu je potrebno posvetiti veću pažnju u cilju smanjenja smrtnih slučajeva, te povećanja svijesti medicinskih radnika i društva u cjelini, saopšteno je iz nevladine organizacije (NVO) Juventas.
Koordinatorka Programa direktne asistencije za osobe koje koriste droge u NVO Juventas, Marija Milić je, povodom 31. avgusta Međunarodnog dana prevencije predoziranja, kazala da se taj datum svake godine obilježava kako bi se podigla svijest o tom problemu, pružila podrška svima, koji su najbliže izgubili uslijed predoziranja, te smanjila stigmatizacija zbog smrti uzrokovane predoziranjem,.
-Glavna poruka koja se šalje jeste da je svaka smrt uzrokovana predoziranjem mogla biti spriječena – poručila je Milić.
Ona je navela da je Drop in Centar u NVO Juventas, u prvoj polovini ove godine, posjetilo 348 osoba koje koriste droge.
-Te osobe su se, u istom periodu, 1.654 puta obratile našim servisima. Svi oni su u riziku od mogućeg predoziranja. I svi oni poznaju, ili su poznavali nekog ko se predozirao – kazala je Milić.
Sa praksom od preko deset godina rada sa osobama koje koriste droge, kako je pojasnila, u Juventasu smatraju da problemi predoziranja i osoba koje koriste droge, u Crnoj Gori, nisu dovoljno prepoznati, niti označeni kao alarmantni.
-U prilog tome je i činjenica da ne postoji, odnosno do sada nisu postojali statistički podaci o broju smrtnih slučajeva uslijed predoziranja. U Evropi, prema podacima Centra za praćenje droga i bolesti zavisnosti, svake godine, u prosjeku, 12 hiljada osoba izgubi život usljed predoziranja – navela je Milić.
Ona je istakla da je problem predoziranja veoma važan i da mu je potrebno posvetiti pažnju sa ciljem, kako je objasnila, smanjenja smrtnih slučajeva i povećanja svijesti medicinskih radnika/ca i društva u cjelini o tom problemu.
Terenski radnik u Drop in Centru NVO Juventas, Mladen Vujović, pojasnio je da se predoziranje javlja kao posljedica uzimanja prevelike količine neke droge ili kombinacije droga, a ponekad, kako je dodao, droga i alkohola.
-Droga savlada tijelo, a naročito mozak i ostale važne organe kao što su srce, jetra, pluća i bubrezi, pa organizam odjednom postaje toliko slab da ne može da se izbori. Svako ko koristi drogu može da se predozira, bilo da je u pitanju ,,veteran” ili neko ko prvi put uzima. Život predozirane osobe zavisi od brzine i načina zbrinjavanja – rekao je Vujović.
On je kazao da je cilj da se poboljša kvalitet života osoba koje koriste droge, između ostalog, kroz prevenciju smrti uslijed predoziranja.
-Najčešći uzrok smrti pri predoziranju je miješanje nekoliko vrsta droga sa sličnim efektima, npr. heroin sa tabletama i/ili alkoholom – ukazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, kod predoziranja opijatima predozirana osoba može biti budna, ali ne može da govori, a kako je dodao, mogu se javiti blijedilo lica i tijela, modrina lica i usana, nesvjestica, povraćanje i gušenje.
-Dolazi do nepravilnog rada srca i usporavanja ili potpune nemogućnosti opipavanja pulsa, usporenog disanja i na kraju gubljenja svijesti, a osoba postaje nesposobna da diše pravilno – rekao je Vujović.
Kod predoziranja stimulansima, kako je kazao, može doći do grčenja mišića i tijela, tremora, pritiska i bola u grudima, nesvjestice, otežanog disanja i gušenja.
Vujović je istakao da je izuzetno važno na vrijeme reagovati u situaciji kada se neka osoba predozirala.
-Ono sto je najvažnije jeste da prvo provjerimo da li je osoba u svjesnom stanju. Ukoliko jeste, treba je pokušati držati budnom dok pomoć ne stigne (šetati, razgovarati, kvasiti lice vodom). Ukoliko osoba nije svjesna, treba da pozovemo hitnu pomoć, a dok ne stigne, treba osloboditi disajne puteve, okrenuti je na bok, sa glavom zabačenom unazad, da bi jezik ostao u normalnom položaju – objasnio je Vujović.
On je ukazao da Službe hitne pomoći u Crnoj Gori posjeduju antidote, koji poništavaju dejstvo pojedinih droga.
-Broj na koji ih možete dobiti je 124 i nikako ne treba odlagati pozivanje hitne pomoći – zaključio je Vujović.