Prvi regionalni revijalni festival narodnih pozorišta ,,Maštanije” otvoren je sinoć izvođenjem glumačke ekipe predstave ,,Kralj Lir” dva puta na bis na sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.
– Zašto Njegoševi stihovi iz ,,Gorskog vijenca” za naziv našeg festivala? Riječi koje izgovara vojvoda Draško poslije povratka iz Mletaka: ,,Ne znam ništa, no sam ih gledao; i sam mislim da je to maštanije.” govore o preobražaju stvarnosti, što je jedan od osnovnih elemenata pozorišne igre. Maštanije ne poznaje i ne priznaje ništa osim funkcije fantazije i imaginacije, nikakve zadate okvire, međe i ograničenja. Maštanije ukida i potire stvarnost kakvu je znamo, stvarnost van uobičajenog znanog reda. Želim vam dobrodošlicu u taj prostor nesvakidašnjeg, želim vam dobrodošlicu u prostor ,,Maštanija”, hvala vam što ste večeras u Crnogorskom narodnom pozorištu – kazala je poslovna direktorica CNP-a Zorana Kralj na početku večeri.
Izvanredni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo činili su Izudin Bajrović (Kralj Lir), Sanela Pepeljak (Regana), Mediha Musliović (Gonerila), Slaven Vidak (Kent, Kornvol, Kralj Francuske), Vedran Đekić (Albani, Vojvoda od Burgundije) i Elma Juković (Kordelija).
Jednostavna scenografija savršeno se uklopila uz snažnu adaptaciju teksta Vilijama Šekspira i režiju. Za sve ovo zaslužan je Diego de Brea. Kostime koji su upotpunili doživljaj napravio je Blagoj Micevski, dok je dramaturškinja Džejna Avdić.
U biti svakog Šekspirovog djela je čovjek i ono najbolje i najgore u njemu. ,,Kralj Lir”, kako piše u predgovoru Diega de Bree, istražuje ljudsko putovanje kroz tamu i ponor smrti. Silazak je pun straha, nesigurnosti i nemoći. Lirov odlazak u svijet smrtne tame još je bolniji i tragičniji zbog rastrzanog srca i pomračenog uma.
Sve to na izuzetan i upečatljiv način prikazao je sinoć u ulozi Kralja Lira Izudin Bajrović.
Njegovo kraljevstvo je podijeljeno i došao je red da mladi vladaju. Dvije kćerke mu podvlađuju zarad carstva, a treća, kraljeva miljenica, se poziva na iskrenost i ljubav ocu i suprugu. Oca razljuti to pa je se odriče. Skrhan bolom i onim što smatra izdajom dolazi do pomračenja uma.
– Da li me još iko ovdje poznaje? Ko može meni reći ko sam ja? – u očajanju izgovara Lir.
Dodaje da zli ljudi izgledaju još i pristojno kad i gorih ima kraj njih, te da mu se čini da cijeli svijet spava.
Kent mu odgovara da svako svoj krst nosi dok ne umre i ne padne u zaborav.
Onaj koji je bio sve, sada je ništa. Sve je to kazna života na čijem kraju Lir, kada već nije mogao ranije, preuzima svu patnju na sebe da bi se preko nje očistio. irov odlazak je pravi danse macabre koji ga lišava svega, navodi se dalje predgovoru Diega de Bree.
– Zemlja je postala grobnica, neka neko dozove sunce! – snažna je poruka koja ostavlja gledaoca da još dugo razmišlja o njoj i ovoj izvanrednoj predstavi.
– Ovaj tekst govori o tome kako čovjek koji silazi sa pozicije moći se snalazi u situaciji da je brzo zaboravljen, da niko više ne brine oko njega. Mi znamo što se dešava sa ljudima koji nemaju više moći, znamo da je ovaj svijet užasno oportunističan. To znači gdje nema više koristi, to se sve odbaci i baš se to desi s ljudima koji su vodili svijet, koji su imali tu moć u rukama – rekao je De Brea nakon predstave za MNE magazin.
Bajrović je istakao za MNE magazin da je, radeći na ovom komadu, razmišljao o tome ,,koliko mi od nekih stvari ne možemo da pobjegnemo, koliko moramo napora da uložimo da pobijedimo ono što je priroda u nama”.
– Ako ćemo baš da idemo od onoga kainskog ili od nekih drugih stvari koje su početak naše civilizacije, koliko čovjek mora da mijenja svoju prirodu da bi se oslobodio takvih stvari koje je ona usadila u nas – kazao je on.
U petak, 1. juna publici će se predstaviti Naroden teatar Bitola sa predstavom ,,Kockar” Fjodora M. Dostojevskog, u režiji Dejana Projkovskog. Kostimograf predstave je i ovaj put Blagoj Micevski, scenograf Valentin Svetozarev, muziku je radio Goran Trajkoski a scenski pokret Olga Pango. U predstavi igraju: Ognen Drangovski, Ilina Čorevska, Joanna Popovska, Mitko S. Apostolovski, Sandra Gribovska, Katerina Anevska Drangovska, Elena Moshe, Nikolce Projčevski, Marijan Gjorgjijevski, Petar Miročevski, Sonja Oshavkova, Petar Spirovski, Aleksandra Dimitrovski, Nikola Stefanov, Anastasia Hristovska i Blagoj Jovanovski.
Prijatelj festivala je CEDIS.
B.R.
Foto: nps.ba