Depresija će do 2020. postati najraširenija bolest u svijetu, ali o problemu depresije kod djece i mladih vrlo se rijetko govori.
O dječijoj depresiji nedovoljno se govori, a još manje o njoj zna, zbog čega roditelji nerijetko ignorošu problem sve dok ne bude prekasno.
Statistike pokazuju ogromnu psihijatrijsku dijagnostičku hiperinflaciju među mladima – psihijatrijski poremećaji dijagnostifikuju se kod 20 posto djece i mladih, narušeno mentalno zdravlje ima svaki peti adolescent, samoubistvo se nalazi na trećem mjestu uzroka smrti u dobnoj grupi od 15 do 32 godine, više od 50 posto psihijatrijskih poremećaja u starijoj životnoj dobi razvilo se upravo u adolescenciji.
Na razvoj depresije kod djece i mladih, osim bioloških faktora (genetsko nasljedstvo, disregulacija neurotransmiterskih sistema u mozgu), utiču i psihosocijalni faktori – osobine ličnosti, okolina i stresni životni događaji.
Hronična izloženost nepovoljnim životnim uslovima ima veliki uticaj na razvoj depresije. Nepovoljni životni faktori uključuju zlostavljanje i zanemarivanje, konflikte unutar porodice, ali i među vršnjacima, uključujući i buling, koji je sve češći problem u školama.
Klinička manifestacija depresije može varirati zavisno od razvojne faze djeteta. Prema statističkim podacima, depresija se javlja u 0,3-1,4 posto predškolske djece, 1-2 posto školske djece te 3-8 posto adolescenata. Zato je emocionalno opismenjavanje djece poželjno već u predškolskoj dobi, kako bi dijete što ranije naučilo pokazati da ga nešto muči i o tome razgovaralo s roditeljima.
Adolescencija
Adolescencija je period velikih promjena i sazrijevanja, zato je moguće da se jave periodi tjeskobe, sniženog raspoloženja ili nagle promjene raspoloženja koje su normalan dio odrastanja.
Ukoliko se depresivno raspoloženje nastavi duže vrijeme, moguće je govoriti o kliničkoj depresiji te je potrebno potražiti pomoć stručnjaka.
Oprez
Depresija je usko povezana sa suicidnošću, a zbog povećanog suicidnog rizika važno je procijeniti suicidna razmišljanja i ponašanja. Djevojke češće pokušavaju izvršiti suicid, ali dječaci su ti koji ga češće izvrše.
Simptomi
Depresija kao bolest uključuje depresivno raspoloženje (osjećaj tuge ili praznine), smanjenje interesa ili zadovoljstva, promjene apetita s popratnim promjenama tjelesne težine, nesanicu ili povećanu potrebu za snom. Nadalje, osjećaj nemira ili usporenosti uz umor i gubitak energije, nemogućnost koncentracije, osjećaj bezvrijednosti i suicidne misli sa ili bez jasnog plana.
Liječenje
Ukoliko se kod djeteta ustanovi depresija, lijekovi u toj životnoj dobi rijetko se koriste kao jedina metoda liječenja, već se dijete od samog početka nastoji uključiti u psihoterapijski tretman. Korisno je i roditelje što aktivnije uključiti u tretman djeteta u smislu savjetovanja, kako bi im se olakšalo da prihvate i nose se sa teškoćama koje imaju njihova djeca.
Izvor: avaz.ba