ZDRAVLJE
ZDRAVLJE: Intelektom protiv Alchajmerove bolest
Dr Slavica Vujisić
Alchajmerova bolest neurološki je poremećaj koji uništava moždane ćelije i izaziva kod pacijenata probleme sa pamćenjem i ponašanjem. Dobila je ime po njemačkom psihijatru Alojzu Alchajmeru, jer je 1906. godine prvi opisao ovo oboljenje.
Pošto još nije pronađen lijek, oboljeli umiru nakon osam do deset godina. Sudeći po riječima Prof dr Slavice Vujisić, neurologa iz Kliničkog centra Crne Gore, ne postoje podaci koliko je Alchajmerova bolest učestala kod nas. Imajući u vidu informacije iz literature koje se odnose na zapadnu Evropu, ona kaže da se oboljenje javlja kod osoba nakon 60 godina starosti.
Alchajmerova bolest je neuropsihijatrijski problem koji nastaje zbog propadanja određenih djelova mozga. Prvo se javlja oštećenje nervnih ćelija u sistemu za pamćenje, a tokom napredovanja bolesti propadanje se širi na veći dio mozga. Profesor dr SlavicaVujisić kaže da je oboljenje prisutno kod 40 odsto pacijenata starijih od 85 godina. Ona pojašnjava na osnovu kojih simptoma se spoznaje da li pacijent boluje od Alchajmera. Kaže da je na početku pamćenje pacijenta oštećeno za nedavne događaje.
– Pacijent ne može da se sjeti skorijih razgovora sa nekim, posjeta člana familije, šta je ručao… Sjećanje na starije događaje je očuvano, mada sa napredovanjem bolesti i ono biva oštećeno. Pojavljuju se teškoće u govoru, prostornoj orijentaciji, javlja se depresija i nesanica kod 50 odsto pacijenata – kaže dr Slavica Vujisić.
Na nastanak ove bolesti utiče starost, genetika, manjak obrazovanja, traume. Bolest se češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Naša sagovornica kaže da možemo određenim ponašanjem spriječiti moždana oštećenja. Ona savjetuje da osobe u starijim godinama više čitaju, gledaju televiziju, igraju šah, rješavaju ukrštenice, jer su tim aktivnostima mentalno angažovani.
Britanski naučnici, prema pisanju nekih svjetskih medija, pronašli su lijek protiv ove bolesti. Naučnici su, navodno, sigurni da su istraživanjem uspjeli da zaustave odumiranje neurona kod miševa, te su uvjereni da se isto može primijeniti na ljude koji boluju od Alchajmerove bolesti. Za sada su im problematične nuspojave koje su se javile kod miševa – počeli su da gube tjelesnu težinu i primijetili su kod njih pojavu blagog oblika dijabetesa. Uprkos tome, naučna zajednica pozdravila je istraživanje, ali mnogi pozivaju na oprez, jer nije još sigurno da li će lijek biti efikasan. Komentarišući sve to, naša sagovornica kaže da istraživanja treba sprovesti na ljudima, te o tome naknadno pričati.
Dok naučnici ne pronađu način na koji se može izliječiti bolest, dr Slavica Vujisić pojašnjava koji ljekovi se koriste za ublažavanje simptoma i usporavanje toka bolesti. To su inhibitori holineseraze (donepezil, rivastigmin, galantamin) i antagonisti NMDA glutamatnih receptora (memantin), kao i antidepresivi i psihotropni ljekovi.
