SLAJDER ZDRAVLJE
DR SONJA MILAŠINOVIĆ: Prioritet je da se u Institutu adaptira jedinica Intenzivne njege
-Tokom prethodne dvije godine u Institutu za bolesti djece dosta toga je urađeno u cilju unapređivanja kadrovskog, tehničkog i ambijentalnog statusa ustanove. U planu je da se ove godine nabavi novi skener i novi aparat za magnetnu rezonancu-kaže za MNE magazin dr Sonja Milašinović, direktorka Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore. Prema njenim riječima, za rad Instituta prioritet je tehničko opremanje i prostorno adaptiranje Jedinice intenzivnog liječenja, kao najvitalnijeg segmenta ove ustanove.
– Veliki broj naših mladih kolega trenutno se obučava za poslove subspecijalista, tako da ćemo uskoro imati dvoje subspecijalista dječije urologije, po jednog specijalistu iz oblasti dječije reumatologije i alergologije, pet specijalista dječije anestezije, troje specijalista dječije otorinolaringologije, specijalistu ortopedije, troje specijalista oftalmologije, dvoje specijalista dječije neurologije i šest specijalista pedijatrije, jednog specijalistu dječije psihijatrije. Usavršavanja iz nabrojanih specijalizacija i subspecijalizacija trebaju biti okončana u narednih par mjeseci do dvije godine. Sa tim, dobijamo čitavu armiju mladih stručnjaka, koji će predstavljati novu snagu i evidentan potencijal Instituta i sa njihovim dolaskom imaćemo mogućnost da paleta usluga koju pružamo našim građanima bude kompletnija i komfornija.
U prethodnom periodu evidentan trud je uložen da prostorije u kojima borave naši pacijenti tokom liječenja budu prijatnije i da im na taj način učinimo boravak u našoj ustanovi komfornijim i manje stresnim. Nabavljen je novi namještaj za pedijatrijsku i hiruršku kliniku, kao i za jedinicu intenzivnog liječenja i dnevnu bolnicu.Sve sobe u Institutu su klimatizovane, većina je opremljena televizijskim prijemnicima i kablovskim tv programom. U toku je renoviranje čekaonice, na način koji će našim pacijentima učiniti ulazak u bolnicu psihološki prihvatljivijim.
Velike investicije uložene su u nabavku opreme, tako da je nabavljen novi ultrazvučni aparat, zavidnih tehnoloških karakteristika, a u toku je nabavka aparata za anesteziju, koji je kompatibilan za rad u magnetnom polju, čime će se dobiti na brzini i kvalitetu prilikom sprovođenja dijagnostike magnetnom rezonancom.Tokom ove godine planirano je nabavljanje novog skenera i vrlo moguće, novog aparata za magnetnu rezonancu-navodi dr Milašinović.U Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore tokom 2016. godine obavljeno je 60.173 pregleda, od čega pedijatrijskih 28.996, a hirurških 31.177. Tokom prošle godine zdravstvene usluge dobila su 3.383 djeteta, a operisano je 1.713 pacijenta.
Da li su riješeni problemi s nedostatkom kadra na nekim klinikama i kakva je situacija s listama čekanja na pregled?
– U Institutu smo tokom prethodne godine imali probleme iz razloga što je par specijalista dalo otkaz ili se nalaze na višemjesečnom, opravdanom bolovanju. Angažovanjem specijalista iz drugih zdravstvenih ustanova, iz zemlje i inostranstva, uspjeli smo prevazići postojeće probleme i omogućiti rad svih službi u kontinuitetu. Problemi sa medicinskim kadrom vuku decenijske korijene, zbog neadekvatno planiranih edukacija. Sa prethodno pomenutim ljekarskim kadrom, koji je trenutno na edukaciji, dugoročno ćemo izaći i iz ove situacije. Liste čekanja za neurološke i ortopedske pacijente su zadovoljavajuće riješene. Postoji lista čekanja za pacijente koji su planirani za dijagnostiku pomoću magnetne rezonance. Ta lista čekanja, rješava se kontinuiranim, planiranim prekovremenim radom, bez žalbi roditelja pacijenata, s tim što se sva urgentna stanja rješavaju po prioritetu.
Na osnovu dogovora postignutog na nivou KCCG i zdravstvenih ustanova iz Srbije planirano je da u smislu konsultanata dolaze ljekari iz Srbije… Da li je ta saradnja već realizovana i na kojim klinikama će ,,gostovati” stručni konsultanti?
-Mi imamo zadovoljavajuću saradnju sa eminentnim stručnjacima iz regiona, iz oblasti dječije ortopedije, dječije neurologije, dječije otorinolaringologije, plastične i rekostruktivne hirurgije, dječije gastroenterologije i reumatologije. Gostovanje stručnjaka iz okruženja rezervisano je za delikatne slučajeve, čije rješavanje ili je veoma komplikovano ili zahtijeva superviziju predloženog liječenja, opet zbog delikatne prirode bolesti. Sa time, našim pacijentima stvaramo komfor da se liječe u svojoj državi, olakšavamo moguće porodične i socijalne probleme zbog odlaska djeteta na preglede i liječenje u inostranstvo, a istovremeno novčana nadoknada za rad konsultanata je mnogo manja nego što bismo izdvajali da naše pacijente šaljemo u ustanove, gdje naši konsultanti rade.
Prošlo je nešto više od mjesec dana otkako su izabrani ljekari u domovima zdravlja zaduženi za zakazivanje specijalističkih pregleda. Kakvi su prvi pokazatelji, odnosno kako ste zadovoljni sprovođenjem u praksi?
-Centralno zakazivanje pregleda pacijenta je u uvodnoj fazi, ali smatram da će se time podići nivo naše usluge, smanjiti gužve i gubitak vremena pri čekanju na pregled.Treba imati strpljenja, koji mjesec, da se započeti sistem rada uhoda, ali od strane zaposlenih, a i roditelja pacijenata, postoji razumijevanje i podraška da novi sistem rada zaživi u pravom smislu.
Koje aktivnosti su prioritet u radu Instituta u narednom periodu?
– Prioritet je tehničko opremanje i prostorno adaptiranje Jedinice intenzivnog liječenja. To je projekat u pravom smislu te riječi. Jedinica intenzivnog liječenja je najvitalniji segmat Instituta, gdje se naši pacijenti nerijetko nalaze na tankoj granici između života i smtri. I u dosadašnjem radu postojala je apsolutna posvećenost i stručnost medicinskog osoblja koji rade u intenzivnoj njezi, sa tehničkom opremljenošću kojom su mogli adekvatno da sprovode dijagnostičke i terapijske procedure. Ali, tehnološki napredak prevazilazi vrijeme i obnove su neminovne. Sada, zahvaljujući velikoj zainteresovanosti menadžmenta Kliničkog centra, kao i finansijskoj pomoći, prvenstveno Ministarstva sporta Crne Gore, imamo mogućnost da Jedinica intenzivnog liječenja bude opremljena najsavremenijim aparatima za intenzivni tretman i reanimaciju pacijenata.Očekujemo nabavku osam mašina za mehaničku ventilaciju, sa pratećim monitorima i krevetima, čime će se moći pružiti vrlo kvalitetana njega i liječenje pacijenta, od rođenja do doba adolescencije. Takođe, planirano je, u okviru Jedinice intenzivnog liječenja, formiranje segmenta palijativne njege, za pacijente, koji imaju iscrpljujuće bolesti hroničnog karaktera. Blagovremeno je planiran medicinski kadar za rad u jedinici intenzivnog liječenja. Kad se realizuje planirana rekonstrukcija i opremanje Jedinice intenzivne njege, moći ćemo reći da smo napravili veoma bitnu stvar za nadolazeće generacije.
Specijalista ste dječje hirurgije, subspecijalista dječje ortopedije, magistar u oblasti dječje ortopedije, asistent na Medicinskom fakultetu…Šta je, po Vama, specifičnost rada s najmlađim pacijentima?
– Rad sa djecom je veoma specifičan. Svaki dječji ljekar istovremeno je ljekar i za dijete i za roditelja. Istovremeno je i prijatelj i psiholog roditelja i djeteta i osoba koja ne može i ne smije da pobjegne od duboke empatijske crte, sa kojom se, uz svu profesionalnost, podsvjesno stavlja u položaj datog roditelja, uz nemogućnost da izbjegne emotivne doživljaje, u slučajevima ozbiljne dijagnoze i loše prognoze po liječenje djeteta. Sa druge strane, biti dječji doktor je blagoslov, jer ste često u mogućnosti da budete svjedokom srećnog okončanje pravih porodičnih drama, gdje vaš odnos sa djecom i njihovim roditeljima vremenom prerasta u iskreno prijateljski. Bez imalo patetike, zagrljaj ozdravljenog djeteta, uvijek nas vrati saznanju da smo izabrali pravi profesionalni put i da taj osjećaj empatije i ljudske solidarnosti nema cijenu.
Vedrana Tadić-Tarailo
Foto: B. Šekularac
