ART PREPORUKA
TREĆI DAN SAJMA: Održana radionica o poslovnoj komunikaciji, rad predstavili NB ,,Đurđe Crnojević”, Samardžić, Mrkić
Trećeg sajamskog dana održana je radionica o komunikaciji za zaposlene u organizaciji NVO Mladiinfo Montenegro. Radionica je, kako je istaknuto, imala za cilj da pomogne svima zainteresovanima da dodatno razviju različite vještine uspješne komunikacije, da se upoznaju sa različitim načinima slušanja koji omogućavaju uspješniji dijalog, te da detektuju osnovne probleme i greške koje se javljaju prije svega u poslovnoj komunikaciji.
U okviru radionice demonstrirane su različite „komunikativne zamke“, greške koje najčešće pravimo u komunikaciji, te različita sredstva (verbalna i bihejvioralna) koja mogu biti od koristi u izbjegavanju različitih nesporazuma u poslovnom kontekstu.
NVO Mladiinfo Montenegro osnovana je 2011. godine i za cilj svog djelovanja ima pospješivanje aktivnog učešća mladih u društvu kao i podizanje društvene svijesti o pitanjima i problemima koji se tiču mladih. U okviru radionice bilo je riječi i budućim aktivnostima ove NVO, među kojima su istaknuti ljetnji kampovi u Prčanju i Sutomoru.
U okviru 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ predstavila je svoje skorašnje izdavačke poduhvate.
Milorad Milović, rukovodilac bibliografskog odjeljenja Nacionalne biblioteke, predstavio je dva izdanja iz edicije „Bibliografije“: Bio-bibliografija Božidara Šekularca i Bio-bibliografija dr Jevrema Bjelice.
– Bio-bibliografija Božidara Šekularca predstavlja opis svih Šekularčevih radova, knjiga i članaka, kao i priloga drugih autora koji su se bavili njegovim radom. Ova bio-bibliografija sadrži 901 bibliografsku jedinicu, što je svakako impozantan broj s obzirom da se radi o personalizovanoj bibliografiji – naglasio je Milović.
Božidar Šekularac je bio istaknuti profesor univerziteta i akademik DANU.
Bio-bibliografija dr Jevrema Bjelice, kao i Šekularčeva bio-bibliografija, podijeljena je u tri cjeline: monografske publikacije (knjige), članci i tekstovi, kao i tekstovi drugih autora o Jevremu Bjelici.
– Ove bio-bibliografije omogućavaju da se istraživački rad ova dva značajna autora može pratiti iz godine u godinu – kazao je Milović.
Slavica Glendža je predstavila knjigu Katalog stare i rijetke knjige koja predstavlja opis bogate starih i rijetkih zbirke koja je u posjedu Nacionalne biblioteke. „Najstarije knjige u zbirci predstavljaju dvije latinske inkunabule (iz 15. vijeka): Atičke noći iz 1477. godine i Poslanie Svetog Jeronima iz 1497. godine. Iz naše najstarije knjige, Oktoiha prvoglasnika, Nacionalna biblioteka posjeduje samo tri lista“, kazala je Glendža. Govoreći o drugim starim i rijetkim knjigama koje se čuvaju u Nacionalnoj biblioteci, Glendža je pomenula tri postinkunabule (knjige iz 16. vijeka) štampane u Veneciji: Služavnik, Oktoih petoglasni i Posni triod. „To su preštampana izdanja iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina koje je preštampavao njegov sin Vićenco i Stefan od Skadra (u slučaju Trioda)“, istakla je Glendža. Među latinskim knjigama iz 18. vijeka u zbirci Nacionalne biblioteke nalaze se djela Cicerona, Platona, Aristotela i različitih antičkih autora. Nacionalna biblioteka posjeduje bogatu zbirku i osamnaestovjekovnih knjiga na ruskom, francuskom, njemačkom.
– A iz 19. vijeka vrijedi pomenuti sva Njegoševa prva izdanja, djela Vuka Karadžića, Sime Milutinovića Sarajlije i drugih značajnih ličnosti iz tog perioda – kazala je Glendža i dodala da se pored starih knjiga, u Nacionalnoj biblioteci čuvaju i brojne rijetke knjige, odnosno ona „bibliofilska izdanja, knjige štampane u malom tiražu.
Zbirci rijetkih knjiga u zbirci Nacionalne biblioteke pripadaju i knjige sa potpisima ili zapisima autora i slavnih ljudi.
Katalog stare i rijetke knjige je plod truda Ljubice Vučinić, dugogodišnji referent na zbirci Stare i rijetke knjige Nacionalne“ biblioteke na Cetinju. Fotografije koje daju poseban pečat knjizi djelo su cetinjskog fotografa Lazara Pejovića.
Dragica Lompar predstavila je knjigu Deset godina izdavaštva u Crnoj Gori (2006 – 2016).
– Ovu knjigu su priredili crnogorski bibliotekari angažovani u zajedničkoj elektronskoj bazi crnogorskih biblioteka – kazala je Lompar i dodala da je ova knjiga samo jedan savremeni nastavak blistave tradicije knjige u Crnoj Gori od Oktoiha do danas.
Knjiga je objavljena u okviru edicije „Crnogorska retrospektivna bibliografija“.
Milenija Vračar predstavila je knjigu Nezavisnost Crne Gore iz pera ranih autora (Berlinski kongres 1878 – Majski referendum 2006). Ova knjiga koja sadrži dvije cjeline sadrži brojne priloge iz strane štampe, a „većina tih priloga našla se u knjizi kao plod saradnje sa kolegama iz drugih nacionalnih biblioteka“, kazala je Vračar.
Govoreći o tradiciji crnogorkog ženskog pisma kao i o savremenim perspektivama književnosti koju pišu žene u Crnoj Gori, prof. Ksenija Rakočević je na današnjoj tribini o ženskom autorstvu u Crnoj Gori u okviru 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja kazala predstavljajući govornice:
– Sve su ove divne dame ponikle u kamenom hronotopu koji je ponajmanje naklonjen ženama.
Rakočević je postavila pitanje o ulozi žena u uspostavljanju i dekonstruisanju djelovanja patrijahalne kulture na koje su govornice pokušale da ponude odgovre iz različitih, interdisciplinarnih aspekata.
Prof. dr Rajka Glušica govorila je o percepciji ženskih likova u dva kanonskih teksta crnogorskog devetnaestog vijeka: Njegoševom Gorskom vijencu i Primjeri čojstva i junaštva.
– Anonimnost i nevidljivost karakteriše crnogorsku ženu devetnaestog vijeka. Taj model imamo i u ,,Gorskom vijencu”. U popisu likova na prvoj strani ,,Gorskog vijenca” imamo preko četrdeset ličnosti, a od toga su samo dvije žene. Dva ženska lika koja su tu navedena su sestra Batrićeva i jedna baba. Obje nemaju sopstveno ime, već ime dobijaju tek od nekog ili nečeg drugog – kazala je Glušica i dodala, govoreći o liku sestre Batrićeve da je „žena imala diskurzivnu moć jedino kad tuži, kad oplakuje mrtve. Sestra Batrićeva svedena je na funkciju veličanja svog poginulog brata.“ Govreći o Primjerima čojstva i junaštva, Glušica je kazala da su u ovom djelu data nekolika vanredno snažna ženska lika.
– To su žene koje trpe i one koje svoj bol gutaju radi mira drugih.
Prof. dr Olga Vojičić Komatina je kazala da je „u skladu sa funkcijama koje je obavljala u životu, Crnogorka bila oblikovana i u tekstu.“ Dr Vojičić Komatina ističe kako je upravo Njegoš taj koji uspostavlja princip ženstvenosti u Crnoj Gori. Njegoševi ženski likovi su „likovi aktanti: one djeluju, čak i kroz suicid kao krajnju mjeru. Ako ne može biti po njihovom, one se protive cijeloj jednoj kulturi ili kulturama, čak i kroz suicid“. Dr Vojičić Komatina dala je i nekoliko kratkih opservacija o likovima žena u djelu Mihajla Lalića, Miodraga Bulatovića i Jevrema Brkovića. Svoje je izlaganje završila citirajući misao Jevrema Brkovića, autora koji, po njenom sudu, čak i kad devastira tradicionalne modele nikad ne uništava ženstvenost, da su „sve Crnogorke Antigone u životu i u tekstu. Ali erotske i senzualne Antigone.“
Prof. dr Slavica Perović, istaknuta lingvistkinja i autorka, govorila je o problemu ženskog autorstva te je istakla misao da ideje o nekom specifično ženskom pismu i „ženskom“ peru služe dodatnom perpetuiranju patrijahalne hijerarhije u kojoj su žene uvijek nešto „slabije“.
– Kada je žena odbila da bude samo lik u muškoj književnosti, počela je sama da piše i za nju ne treba da važi neki posebni kriterijum ,,ženskog pera” već jedan univerzalan kriterijum: da to što piše bude dobro – kazala je dr Perović.
Treće večeri održavanja 12. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja promovisana je zbirka poezije Dragane Mrkić ,,Predugo te nema”.
Dragana Mrkić rođena je 1978. godine. Diplomirala je geografiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Živi u Podgorici. Radi kao novinar.
– Novinarsko nalivpero preliva se u pjesničko – moglo se čuti na večerašnjoj promociji.
O poeziji Mrkićeve nadahnuto je govorio prof. dr Aleksandar Jerkov, profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu, autor brojnih tekstova o savremenoj srpskoj književnosti i prozi postmodernizma.
– Ovo je jedan izuzetno kultivisan književni tekst, koji posjeduje lirski delikatan izraz, što danas nije čest slučaj. U pitanju je autorka koja posjeduje jedan nivo pjesničke discipline. To je svakako jedan kompliment ovoj knjizi.
Govoreći o pjesmama o đedu, ocu i majci iz zbirke Dragane Mrkić, ističići etiološku vezu sa porijeklom oca, motiv asociranja krvi i mastila u poeziji Mrkićeve, Jerkov kaže da ako bi našim venama teklo mastilo-krv, naša bi suština bila ispisiva.
– Bilo bi dovoljno samo da se ta krv prolije – kazao je Jerkov nadovezujući se na ideje Malarmea i Agambena.
Pjesmom o majci, koja zaokružuje ciklus o đedu i ocu, ovim specifičnim poretkom, kroz etiološki proces, Mrkićeva se zaokružuje kao pjesnik. Tim završetkom, prelomom, Mrkić kao da konstituiše svoj „feministički“, ženski subjekt, te iz porodičnog ciklusa kao da prelazi u ciklus umjetnosti.
Tumačeći pjesmu „Umjetnost“, Jerkov primijećuje: „Tamo gdje je bila krv, slova, odnos prema velikom prethodniku – tu je sad umjetnost.“
Posljednja promocija trećeg dana Sajma bila je Gorana Samardžića i njegovog romana „Šumski duh“.
Prvi roman Gorana Samardžića ,,Šumski duh” ispisuje živ, neposredan prikaz jednog ,,ćoška” u centru Beograda, sa svim pokušajima ,,momaka iz kraja” da dokažu svoju snagu i po bilo čemu se uzdignu iznad svog porijekla. To ne znači da ova knjiga problem odrastanja u žestokom dijelu grada tretira na tipičan način. Burna i na momente potresna beogradska svakodnevica Koste, njegove djevojke Dijane, njenog gej-brata i lokalnih tvrdih momaka, ispostavlja se kao svojevrstan mentalni uvod u rat, u konkretnom slučaju u opsadu Sarajeva. One osobine koje uzrokuju nasilje u mladosti, prepoznaju se u uvećanoj mjeri i ogoljenom vidu u krajnje ekstremnoj priči kakva je rat, koji je u ovom romanu opisan bez ideoloških balasta.
Moderator promocije Balša Brković kazao je da je Samardžić pjesnik i sjajan pisac priča, ali kako je istakao, čini se da je ovaj roman privukao najveću pažnju na njega. Brković je kazao da je „Šumski duh“ jedan od važnijih romana postjugoslovenske priče sa kojim je autor hrabro ušao u razračunavanje sa traumatskim iskustvom tog vremena. Kako je Brković dodao, postoji čitav niz spretno ispričanih epizoda i likova koji možda mogu promaći, ali Samardžić je to prikazao na suptilan način.
Autor romana je kazao da „Šumski duh“ izlazi svakih 4-5 godina od strane nekog izdavača, ali ističe da je ovo u izdanju Nove knjige najsavršenije.
Program za sjutra, 5. maj:
Sjutra od 10:15 sati na štandu Rumunije, koja je zemlja gost ovogodišnjeg sajma, biće organizovan poseban događaj posvećen najmlađima pod nazivom ,,STEPENICAMA KA NEBA”.
