ART PREPORUKA
OTVORENA ,,LITERATORIJA”: Prostor za bolje međusobno upoznavanje i recepciju književnosti
Drugi KIC-ov regionalni književni festival ,,Literitorija” svečano je otvoren sinoć (utorak, 25.april) u DODEST sali.
Otvaranju Festivala prisustvovali su brojni poštovaoci i ljubitelji pisane riječi, kao i ličnosti iz javnog i kulturnog života.
Na početku večeri urednica informativno – edukativnog programa KIC-a Valentina Knežević kazala je da ovim književnim festivalom KIC otvara još jedan prostor za bolje međusobno upoznavanje i recepciju književnosti, koja se danas stvara u zemljama nekadašnje Jugoslavije i naravno, za predstavljanje njenih autora. O prvoj knjizi i svojim iskustvima, sa književnim kritičarem Vladimirom Arsenićem razgovarali su Marija Pavlović, Stefan Bošković i Uroš Bojanović. Publici su se predstavili i čitanjem svojih tekstova.
VEČERAS (srijeda, 26. april) će u sali DODEST, od 20 sati na temu Prva knjiga, književni kritičar Vladimir Arsenić razgovarati sa piscima: Slađanom Kavarić, Natalijom Miletić i Nemanjom Jovanovićem, a sat vremena kasnije biće organizovan program Do prve knjige u okviru kojeg će Anica Vujnović razgovarati sa gostima festivala koji vode radionice kreativnog pisanja: Vladimirom Arsenićem, Natalijom Miletić i Vaskom Raičevićem.
Treće veče KIC-ovog regionalnog književnog festivala ,,Literitorija” biće organizovano u četvrtak, 27. aprila, u sali DODEST, od 20 sati, a biće posvećeno književnim časopisima regiona, prvo kao razgovor na temu: ,,Mainstream i novi talas”, dok će u drugom dijelu programa (od 21h) urednici časopisa, koji su i pjesnici, čitati svoju poeziju.
Učesnici: Tibor Hrs Pandur i Muanis Sinanović (revija IDIOT), Milorad Popović (ARS), Alen Bešić (POLJA), Dejan Aleksić (POVELJA) i Đorđe Šćepović (SCRIPT).
DEJAN ALEKSIĆ (1972) pjesnik, dramski pisac i književni stvaralac za djecu. Diplomirao na Odseku za srpsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Objavio je 11 knjiga pjesama za koje je dobio najznačajnija književna priznanja (Meša Selimović, Branko Miljković, Zmajeva nagrada Matice srpske, Branko Ćopić, Borislav Pekić, Risto Ratković…) Pored pjesničkih, autor je petnaest knjiga za djecu i mlade, za koje je dobio sve najznačajnije nagrade za stvaraoce iz ove oblasti. Njegove pjesme i priče zastupljene su u brojnim antologijama i prevođene na nekoliko evropskih jezika. Živi i radi u Kraljevu.
ALEN BEŠIĆ (1975, Bihać, Bosna i Hercegovina), diplomirao je na Odseku za srpsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Radio je kao urednik programa u „Američkom kutku“ u Novom Sadu; od 2007. godine radi kao urednik časopisa za književnost i teoriju Polja, a od 2013. i kao urednik izdavačke djelatnosti Kulturnog centra Novog Sada. Za zbirku Golo srce dobio je nagrade „Branko Miljković“ i „Risto Ratković“ (2013). Za prevod romana Lepotica Džojs Kerol Outs (2010) dobio je nagradu Društva književnika Vojvodine za prevod godine, a za prevod izabranih pjesama Tonija Hoglanda Ne reci nikome (2015) nagradu „Miloš N. Đurić“ Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Član je Srpskog književnog društva i Udruženja književnih prevodilaca Srbije. Živi u Novom Sadu.
MUANIS SINANOVIĆ rođen je 1989. u Novom Mestu, živi i radi u Ljubljani i Celju. Izdao je tri pjesničke zbirke, Štafeta oko gradske smreke (2011., nagrada Slovenačkog sajma knjiga za najbolji prvijenac), Pjesme (2014) i Dvovid (2016). Piše književnu kritiku i kritičke tekstove o kulturnim i političkim pojavama za Radio Študent, gdje vodi i mjesečnu emisiju o književnosti Pisaće mašine s piscima Andrejem Tomažinom i Markom Bauerom. Uređuje književni časopis I.D.I.O.T i ediciju za humanistiku Nova znamenja.
TIBOR HRS PANDUR je rođen 1985. godine u Mariboru. U Ljubljani je završio studije komparativne književnosti. Osnivač je i urednik književnog magazina i paraknjiževne organizacije I.D.I.O.T., u kom i objavljuje poziju, drame i teorijske tekstove. Njegova prva drama ,,Dream 59” premijerno je izvedena 2008. godine u režiji Jane Pršuh, u ljubljanskom pozorištu Glej. Center za slovensko književnost objavio je 2010. godine njegovu prvu zbirku poezije “Energymaćine”, a zatim i prevod izabrane poezije Džima Morisona ,,Očevidec”. Nastupa na festivalima širom Evrope, a živi u Ljubljani kao slobodni umjetnik i prevodilac.
MILORAD POPOVIĆ rođen je 1957. godine u Lipi Cuckoj, Cetinje. Objavio je knjige poezije: Sa trga glodara, So Jude, Nema više klađenja, Red se polako zavodi, Cetinjski ljetopis, Nesigurna zemlja, i Raskršća, te knjige eseja: Mali narod i nacionalizam, Crnogorsko pitanje, Podijeljena nacija, i Njegoš i crnogorska nacija, Njegoševo nasljeđe. Autor je dva romana: Karnera, za koji je 2013. godine dobio nagradu Meša Selimović u Tuzli i Čovjek bez lica za koji je dobio respektabilno priznanje Trinaestojulsku nagradu Crne Gore za 2016. godinu. Djela su mu preveđena na desetak stranih jezika. Predsjednik je CDNK i direktor OKF sa Cetinje, izdavača savremene crnogorske i južnoslovenskih književnosti i časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS. Dobitnik je više nagrada za književnost.
ĐORĐE ŠĆEPOVIĆ je rođen 1983. godine u Podgorici. Objavio je knjige poezije: Provincije spasa (2004), Molitva za Judu (2004), Par riječi o strahu (2005), Apostol iz bloka A (2006), Triput reci metropola i nahrani ptice slovima (2009) i knjigu Dok crtah mapu svojih putovanja (2016). Zastupljen je u više zbornika i antologija. Prevođen je na engleski, njemački i slovenački jezik. Jedan je od osnivača i urednika časopisa Script. Živi u Podgorici.
