Porto Novi
DRUŠTVO PREPORUKA

SVIJET: Danas se proslavlja Badnji dan po gregorijanskom kalendaru

Foto: HRT

Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena, danas proslavljaju Badnji dan.

U hrišćanstvu se vjeruje da je Hristovo rođenje donijelo svjetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.

Jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifim, klanjaju se na Božić vjernici u katoličkim crkvama i drugim crkvama zapadnog obreda, piše B-92.

Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se jelku, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obaveznim, piše HRT.

Badnjak je takođe ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodiće u ponoć misu u zagrebačkoj katedrali.

Badnji dan ili Badnjak, a posebno badnje veče, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerovatnije dobio od riječi oprez, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije.

Upravo s bdenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, 1 ili tri, redovno povezane trobojnicom. Bdenje počinje uveče kad se porodica okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame kad, u nekim hrvatskim krajevima, domaćin pozdravlja ukućane pozdravom koji nagovještava skori Božić ,,Faljen Isus! Dobro vam došla badnja veče!” Na taj pozdrav slijedi odgovor: ,,I s tobom zajedno!”

Negdje je pozdrav bogatiji sadržajem: ,,Faljen vam bio Isus i Marija. Čestita vam Badnjica!” Odgovor glasi: ,,Čestita ti bila i duša, svitla obraza ko i do sada!” U dijelu Slavonije čestitari na badnje veče ulaze u kuću i govore: ,,Faljen Isus! Čestita vam badnja veče i Adam i Eva”, a odgovara se: ,,I vi živi i zdravi bili!” Uz donošenje panja badnjaka običaj je unositi i slamu; negdje tu slamu ne prostiru samo po tlu već je stavljaju i na sto pod stonjak, a zatim slijedi večera s biranim jelima.

Badnjak u gradu sačuvao je samo djelić seoskih tradicija, ali slavi se uz bor, kućne jaslice, uz pjevanje ili slušanje božićnih pjesama i uz posebnu večeru.
Izvor: B-92/HRT