DRUŠTVO PREPORUKA
UDRUŽENJE MLADIH SA HENDIKEPOM CRNE GORE: Djeca sa invaliditetom nemaju dovoljnu podršku
U Crnoj Gori djeca sa invaliditetom nemaju dovoljnu podršku, a njihova inkluzija u obrazovnom sistemu nije na zadovoljavajućem nivou, ocijenjeno je na radionici Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Radionica ,,Djeca s invaliditetom u Crnoj Gori kroz objektiv Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom“, organizovana je u saradnji sa Evropskim formumom osoba sa invaliditetom – EDF i UNICEF-om, u okviru projekta kojeg finansira Evropska unija.
Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, ocijenila da su djeca sa invaliditetom u Crnoj Gori dugo godina bila tabu tema, navodeći da se situacija značajno promjenila, ali ne u dovoljnoj mjeri.
– Djeca sa invaliditetom ni danas nemaju dovoljnu podršku. Institucije i dalje djeci sa invaliditetom pristupaju kao prema nekome kome treba pomoć, a ne nekome kome su potrebne mogućnosti da postane građanin dostojan sloboda i prava – rekla je Vujačić.
Ona je ukazala da u Crnoj Gori ne postoji rana identifikacija i u skladu sa tim procijenjivanje individualnih potreba podrške koja je neohodna djeci i osobama sa invaliditetom.
– U Crnoj Gori se često govori o brojkama kada se pokušavaju predstaviti rezultatati, ali kada smo već kod brojki, navodim jedan od primjera. Razlika u broju djece koja su uključena u nivo osnovnog, od broja onih koji su uključeni nivo srednjeg obrazovanja je oko dvije hiljade – navela je Vujačić.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković kazao je da u Crnoj Gori ne možemo biti zadovoljni sa kvalitetom inkluzije u obrazovnom sistemu.
– Kao jedan od problema, pojavljuje se rad Komisije za usmjeravanje djece. Komisije se formiraju na lokalnom nivou, i ta tijela nisu dovoljno ažurna. Imamo tako neprihvatljivih sitaucija da pojedine Komisije kasne sa donošem rješenja o usmjeravanju, pa se dešava da dijete započne školsku godinu i ide u redovni obrazovni sistem, iako se radi o djetetu sa posbenim obrazovnim potrebama – naveo je Baković.
U tom slučaju, kako je pojasnio, nastavnici ne znaju po kojem će individualnom programu raditi.
– Drugi je problem što ne postoji održiv sistem finansiranja Komisija, a problem predstavlja i što između škole i Komisija nije najbolja komunikacija – istakao je Baković.
Predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, kazao je da je ta međunarodna organizacija u proteklih nekoliko godina blisko sarađivala sa Vladom, civilnim društvom da bi, kako je naveo, omogućili svakom djetetu sa invaliditetom da raste u bezbjednoj porodičnoj okolini, zajedno sa vršnjacima, da ima pristup obrazovanju i svim drugim osnovnim servisima.
– Kao rezultat ovih zajedničkih napora, imamo veliki broj djece sa invaliditetom koja su danas upisana u redovne škole, i taj broj se povećao u cijeloj državi. Crna Gora može da bude ponosna na tu činjenicu, ali ostaje dosta toga da se odradi. U mnogim drugim školama moramo naporno da radimo da svako dijete sa invaliditetom nađe svoje mjesto u obrazovnom sistemu i svim aspektima života – istakao je Perks.
UNICEF će, kako je najavio, uskoro imati u polovini opština u Crnoj Gori dostupne svoje servise.
Šef Sektora za Kooperaciju u Delegaciji EU, Andre Lis, ocijenio je da se djeca i mladi sa invaliditetom još uvijek suočavaju sa nejednakim tretmanom u odnosu na drugu djecu u Crnoj Gori, jer se, kako je naveo, suočavaju sa brojnim poteškoćama u svakodnevnom životu, koje im onemogućavaju da u potpunosti ostvare svoja prava.
Jasan primjer su, kako je istakao, nepristupačni javni objekti poput škola i fakulteta, koji predstavljaju prepreku za slobodu izbora i obrazovanja.
– U Izvještaju o napretku, Evropska komisija je, sa jedne strane, pozdravila napredak kada je u pitanju poštovanje prava OSI, kao i određeni napredak kad je u pitanju pristupačnost javnih objekata, ali je, sa druge strane, ukazala da nema jasne vizije kako da se prilagode javni objekti, škole, bolnice, privatna preduzeća za OSI – kazao je Lis.
Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, smatra da, pored unaprijeđenja zakodonodavnog okvira, koji štiti prava osoba sa invaliditetom, predstoji još mnogo posla u toj oblasti.
– Ono što je najprirodnije jeste obezbijediti djeci kvalitetan sadržaj života. Saglasili smo se toliko puta o potrebi primjene zakona, aktivnih učešća svih aktera iz ove oblasti, prepoznali smo sve potrebe i ono što nam ne ide u prilog jeste vrijeme. OSI imaju ogromnu snagu da se nose sa preprekama. Imaju veliko strpljenje i vjeruju u nas koji smo su nosioci unaprijeđenja društvenog sistema – rekao je Zenka.
Izvršni član Evropskog foruma osoba sa invaliditetom (EDF), Đžon Patrik Klark, rekao je da su u Irskoj počeli sa projektom inkluzivnog obrazovanja kada su deset osoba sa Daunovim sindromom upisali u redovne škole.
„Na kraju se pokazalo da sistem funkcioniše, u korist škole i učenika koji su je pohađali. 80 odsto djece sa Daunovim sindromom danas ide u redovne škole u Irskoj“, naveo je Klark.
Učenica osmog razreda Osnovne škole „Njegoš“ u Spužu, Saša Komarica, kazala je da je, kao osoba sa invaliditetom, dobro prihvaćena u društvu i školi.
– Nastavnici su sjajni prema meni, uključena sam u dosta školskih aktivnosti, drugovi su me odlično prihvatili. Lakše mi je da ostvarujem individualni kontakt, jer tada mogu da postignem bolju komunikaciju, a kada je tu više mojih drugova, teško mi je da ih pratim, i zbog toga često ostajem po strani – navela je Komarica.
Ona je rekla da njeno društvo često zaboravlja da joj je za određene stvari potrebno više vremena.
– Kada o meni priča neko ko me ne poznaje, često bude sažaljenja, nedoumica i predrasuda, ali te osobe ne shvataju da ja mogu da uradim apsolutno sve, samo na svoj način, i često zbog obaveza, straha i svojih problema nemaju vremena da me saslušaju – kazala je Komarica.
Radionica, koja će biti održana i sjutra, dio je projekta ,,Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece s invaliditetom u zemljama Zapadnog Balkana i Turske”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNICEF, zajedno s EDF.
Izvor i foto: PR centar
