
Communication Studio Cassiopeia svoj izdavački opus danas je upotpunila drugom zbirkom poezije Vitomira Vita Nikolića Kletva, i to na dan pjesnikovog rođenja.
Vitomir Vito Nikolić iza sebe je ostavio opus koji decenijama nije bio dostupan u cjelovitom izdanju, sve do septembra 2025. godine, kada je CS Cassiopeia objavila prvu modernu zbirku njegovih pjesama, Drumovi će poželjet ludaka. Već osam mjeseci nakon objavljivanja, Drumovi su gotovo rasprodati što je potvrda velikog interesovanja za Vitovu poeziju. Ideja za obje zbirka izrasla je iz uspomena i nastajala u ambijentu u kojem je Vito tokom života objavljivao svoju poeziju. Oba izdanja su lični izbor i omaž, uz veliku želju uredničkog tima da Vitove riječi budu dostupne i ponovo ožive. Stranice obje knjige kombinuju pjesme i posebno rađene ilustracije koje potpisuje Monika Lang simbolično ih uvezujući kao znak vremena, slojevitosti, fragmenata života u moderna izdanja za čiji je dizajn bila zadužena Ana Pajović ispred studio ribizla.
U predgovornom tekstu ”Trag”, urednica izdanja Adrijana Husić, podsjeća na proces nastanka obje zbirke – Drumovi će poželjet ludaka i Kletva:
– Od Drumovi će poželjeti ludaka do Kletve prošao je taman jedan težak uzdah vremena. Stranice pred vama nose, vjerujem, jednu drugačiju emociju od drumovanja. Kroz njih ćemo zajedno proći luk života – od rođenja do kraja. Od prve slike djetinjstva do dasaka na broju. Ne kao hronologiju, već kao iskustvo. Onako kako nas život zapravo i nosi: nikada linijski, još manje uredno, nego u naletima topline i ironije, nježnosti i gorčine, smijeha koji boli i bola koji nekako postane smiješan.
– Ova knjiga dolazi u naše i vaše ruke na dan Vitovog rođenja – ni najmanje slučajno. Njome slavimo njega, njegov život i sve ono što nam je ostavio – zaključuje Husić.
– Drugom zbirkom Vitove poezije Kletva uhvatili smo taj njegov ritam i krvotok. Prvom zbirkom smo pružili njegovim poštovaocima priliku da uživaju prije svega u poeziji, ali i u skladu koji se desio između stihova, ilustracija, dizajna, pratećih tekstova… Ovom drugom zbirkom dopunjavamo i zaokružujemo priču – pred vama su pjesme Vitomira Nikolića kojih nije bilo u prvom dijelu zbirke. Vjerujem da je ovim izdanjem zaokruženo izdavaštvo njegovog pjesničkog opusa, jer nije izostavljen ni jedan jedini stih koji je napisao. A to je ono što su njegovi poštovaoci željeli i zasluživali dugo godina – ističe Danica Nikolić, Vitova kćerka u predgovoru izdanja kroz tekst ‘’Grom u naše duše”.
Više informacija o izdanjima i poručivanju dostupno je na: vitonikolic.me.
O Vitu
Vitomir Vito Nikolić rođen je u Mostaru 27. aprila 1934. godine. Već kao dvogodišnjak ostaje bez majke Danice, a na početku Drugog svjetskog rata sa ocem Borivojem i starijim bratom Brankom seli se u Nikšić. Branko gine 1942. godine igrajući se nađenom bombom, a 1943. Borivoja ubijaju Italijani. Vito tako sa nepunih 10 godina ostaje ratno siroče, koje će sve do oslobođenja Nikšića 1944. godine lutati od rođaka do rođaka i po selima u okolini Nikšića. Jedan od prvih „zadataka“ koje će Vitomir Nikolić dobiti od partizana bio je dijeljenje prvih brojeva Pobjede, lista u kojem će kasnije provesti najveći dio svoje karijere, ali i u kojem će 1991. dobiti otkaz zbog nepristajanja da učestvuje u tadašnjoj ratnohuškačkoj propagandi.
Nakon rata Vito postaje štićenik domova za ratnu siročad, mijenjajući boravište onako kako su se u to vrijeme mijenjala mjesta koja su zbrinjavala djecu koja su u ratu izgubila porodice. Sa navršenih 18 godina vraća se u Nikšić, gdje živi kod najbližih rođaka, ali ga „nomadska glad“ vuče da najviše vremena provodi u kafani i u lutanjima Crnom Gorom.
Prvu zbirku poezije Drumovanja objavljuje u Nikšiću 1962. godine. Druga zbirka Sunce, hladno mi je objavljena je 1968. godine takođe u Nikšiću i donosi Vitomiru Nikoliću status popularnog pjesnika i „crnogorskog Jesenjina“. Godine 1970. preselio se u Titograd, gdje je radio na Radio Titogradu i u Pobjedi kao novinar. Zbirka pjesama Stihovi objavljena je u Titogradu 1981. godine.
Vitomir Nikolić umro je 10. septembra 1994. godine u Podgorici.
Mn.M.


