Većina evropskih zemalja u nedjelju, 29. marta pomjeriće svoje kazaljke na satu, nakon čega zvanično počinje ljetnje računanje vremena. Umjesto da spavamo duže, ,,izgubićemo” jedan sat sna, tog 29. marta u dva sata ujutro zapravo će biti tri sata ujutro. Ipak, uživaćemo u dužoj obdanici. Ali, kome je prvom palo na pamet da uopšte pomjera kazaljke i zašto se do dan-danas ova praksa zadržala?, piše ,,Blic”.
Kako je sve počelo
Ideju o pomjeranju sata prvi je još 1784. godine pomenuo Bendžamin Frenklin, američki naučnik i političar.
Iako je Frenklin 1784. objavio svoje proračune u formi satire u pariskom listu ,,Žurnal de Pari”, on se i danas smatra pionirom ljetnjeg računanja vremena: Frenklin, koji je u to vrijeme živio u Parizu, tvrdio je da bi efikasnije korišćenje dnevne svjetlosti doprinijelo produktivnosti i ekonomičnosti. Umjesto pomjeranja sata, između ostalog je predlagao buđenje grada topovima u ranim jutarnjim satima.
Prvo ljetnje vrijeme trajalo je 3.696 sati
Dok su se Britanci još svađali oko pomjeranja sata, njemački car Vilhelm II stupio je u akciju. Njemačko carstvo je 30. aprila 1916. godine kao prva nacija na svijetu uvelo ljetnje računanje vremena, koje je trajalo do prvog oktobra, dakle 154 dana, to jest 3.696 sati.
Šta je bilo razlog za taj potez? Prvi svjetski rat je bijesnio, a njemački zapovjednici su se nadali da će im ljetnje večeri omogućiti uštedu energije, prije svega uglja, jer bi se manje koristila vještačka rasvjeta, i to u doba opšte oskudice.
Njemački eksperiment je brzo prihvatio primjenu. U roku od nekoliko nedjelja, nekoliko drugih zemalja je slijedilo taj primjer, uključujući i Veliku Britaniju, koja je usvojila sistem pod nazivom Britansko ljetnje vreme (BST), zatim Francuska, kasnije i SAD, Rusija.
Ipak, posle rata su ga mnoge od tih zemalja ukinule.
Gdje nema pomjeranja sata
Ove zemlje su ukinule računanje vremena:
Rusija – od 2014. godine koristi trajno zimsko vrijeme (UTC+3)
Turska – od 2016. godine ostala na trajnom ljetnjem vremenu
Urugvaj – prestao da mijenja vrijeme prije oko deset godina
Azerbejdžan, Iran, Jordan, Sirija – ukinuli promjenu
Namibija – ukinula sezonske pomake
Meksiko – od 2022. godine većina regiona ne mijenja vrijeme, osim pograničnih sa SAD
Brazil – ukinuo ljetnje vrijeme 2019. godine
Kina – cijela zemlja koristi jednu vremensku zonu (UTC+8) bez pomjeranja sata
Indija – nikada nije imala ljetnje računanje vremena
Japan – ukinuo 1951. godine
Južna Koreja – prestala 1988. godine
Australija – Kvinslend, Zapadna Australija i Sjeverna teritorija ne pomjeraju sat
Iako je prvobitno bila mjera iz ratnog vremena, ljetnje računanje vremena postalo je trajna karakteristika u mnogim zemljama, nastavljajući da oblikuje svakodnevne rutine, obrasce rada i način na koji ljudi doživljavaju dnevnu svjetlost tokom cijele godine.
Zašto je ove godine poranilo pomjeranje sata
Ove godine, pomjeranje sata dogodiće se dan ranije nego prethodne. Razlog za raniju promjenu vremena je jednostavan. Širom Evrope, pa tako i u Srbiji, već godinama vrijedi isto pravilo, promjena se uvijek događa posljednje nedjelje u martu (a u jesen posljednje nedjelje u oktobru).
Pa tako, posljednje nedjelje marta, tačnije u nedjelju, 29. marta u dva sata poslije ponoći, kazaljke se pomjeraju jedan sat unaprijed, odnosno na tri i upravo ovog trenutka počinje ljetnje računanje vremena.
Upravo to znači da će nam taj dan trajati sat manje, odnosno 23 sati, ali će nam zato mrak padati kasnije.
Ljetnje vrijeme posljednjih deset godina:
2026. godina – 29. mart
2025. godina – 30. mart
2024. godina – 31. mart
2023. godina – 26 mart
2022. godina – 27 mart
2021. godina – 28 mart
2020. godina – 29. mart
2019. godina – 31. mart
2018. godina – 25. mart
2017. godina – 26. mart
Jedni ,,za”, drugi ,,protiv” pomjeranja
Rasprave o ukidanju pomjeranja sata posljednjih su godina sve intenzivnije, posebno u evropskim zemljama, gdje su sprovedena i javna savjetovanja o toj temi.
Uprkos dugoj tradiciji, nezadovoljstvo promjenom vremena dostiglo je vrhunac 2018. godine, kada je Evropska komisija sprovela anketu javnog mnjenja u kojoj je učestvovalo čak 4,6 miliona građana EU.
Rezultati su bili jasni: čak 84 odsto ispitanika izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Evropski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomjeranja vremena, a konačna promjena je planirana za 2021. godinu. Ali tu je sve stalo.
Evropski parlament 2019. godine glasao je za ukidanje sezonskog pomjeranja vremena. Međutim, države članice nisu uspjele da se dogovore o tome koje vrijeme bi trebalo trajno zadržati – ljetnje ili zimsko.
Izvor: Blic.rs