Djeca i mladi uglavnom ne ispunjavaju smjernice kada je u pitanju fizička aktivnost. Kretanje je postalo „usputna stvar“, a ne svakodnevna navika, kazala je za MNE magazin Lola Ivanović, specijalista primijenjene fizioterapije u podgoričkom Domu zdravlja.
Sagovornica MNE magazina naglašava da je pokret najprirodniji lijek.
Koliko djeca i mladi poštuju opšte smjernice kada je u pitanju fizička aktivnost?
– Nažalost, u praksi vidimo da većina djece i mladih ne ispunjava preporučene smjernice kada je fizička aktivnost u pitanju. Sve više vremena provode sjedeći – u školi, za telefonom, računarom ili ispred televizora.
Kretanje je postalo „usputna stvar“, a ne svakodnevna navika.
Kao fizioterapeut, mogu reći da nam se sve češće javljaju djeca sa bolovima u leđima, lošim držanjem i smanjenom kondicijom – problemima koji su nekada bili karakteristični za stariju populaciju. To je jasan znak da se krećemo manje nego što bi trebalo.
Koliko fizičke aktivnosti je neophodno dnevno?
– Preporuka je da djeca i adolescenti imaju najmanje 60 minuta umjerene do intezivne fizičke aktivnosti dnevno. To ne mora biti isključivo trening – to može bizi brza šetnja, vožnja bicikla, igra napolju, trčanje, sport.
Važno je da se dijete oznoji, da se ubrza puls i da se tijelo aktivira. Kičma, mišići i zglobovi „vole“pokret. Naše tijelo je stvoreno da se kreće a ne da sjedi satima.
Kako se previše provedenog vremena ispred ekrana odražava na kičmu?
– Dugotrajno sjedenje, posebno u nepravilnom položaju, direktno utiče na zdravlje kičme. Djeca često sjede pogrbljeno, sa glavom spuštenom ka telefonu. Taj položaj stvara ogroman pritisak na vratni i grudni dio kičme.
Vremenom dolazi do slabljenja mišića koji drže kičmeni stub, pojave bolova u vratu i leđima, pa čak i ranih deformiteta. Često kažem roditeljima – nije problem telefon sam po sebi, problem je što uz telefon ide fizička neaktivnost.
Kičma traži pokret, istezanje i jačanje, a ne statičan položaj satima.
Kako bavljenje sportom smanjuje rizik od deformiteta kičme?
– Redovna fizička aktivnost ima ogroman značaj u prevenciji posturalnih poremećaja. Kada jačamo mišiće stomaka i leđa, stvaramo prirodnu podršku kičmi.
U praksi se jasno vidi razlika između djece koja su aktivna i one koja nisu. Djeca koja treniraju imaju bolju stabilnost, koordinaciju i pravilnije držanje. Naravno, važno je i da se pravilno izvodi.
Djeca uče gledajući nas. Ako mi biramo šetnju umjesto telefona, stepenice umjesto lifta, vikend u prirodi umjesto kauča – i oni će to usvojiti
Od kojeg je uzrasta preporučljivo da djeca počnu da se bave sportom?
– Djeca se mogu uključivati u organizovane sportske aktivnosti već od 4-5 gorine, ali najvažnije je da se od najranijeg uzrasta podstiče spontana igra i kretanje.
U predškolskom periodu akcenat treba da bude na igri, razvoju motorike, ravnoteže i koordinacije. Kasnije, u školskom uzrastu, dijete može birati sport koji mu prija. Ključno je da sport ne bude pritisak, već radost.
Da li zdravi stilovi života, sport i fizička aktivnost samnjuju rizik od digitalne zavisnosti i zdravstvenih problema koje ona nosi?
– Apsolutno. Kada dijete ima ispunjen dan – školu, trening, igru napolju, druženje – potreba za pretjeranim boravkom na telefonu se prirodno smanjuje. Fizička aktivnost pozitivno utiče ne samo na tijelo, već i na psihu.
Kretanje smanjuje stres, poboljšava raspoloženje i kvalitet sna. Djeca koja su fizički aktivna imaju bolju koncentraciju, više samopouzdanja i manje su sklona razvoju zavisnosti od ekrana.
Kao fizioterapeut, uvijek naglašavam – pokret je najprirodniji lijek. Ne košta ništa, a donosi ogromnu korist za cijeli organizam.
Poruka roditeljima
– Kao fizioterapeut, ali i kao neko ko svakodnevno radi sa djecom, želim da uputim apel roditeljima – budite primjer.
Djeca uče gledajući nas. Ako mi biramo šetnju umjesto telefona, stepenice umjesto lifta, vikend u prirodi umjesto kauča – i oni će to usvojiti.
Ne moramo djecu tjerati na sport, ali ih moramo podsticati na kretanje. Jedan sat dnevno može napraviti ogromnu razliku za njihovu kičmu, držanje i cjelokupno zdravlje.
Pokret je najjednostavniji, a najmoćniji lijek koji imamo. Iskoristimo ga na vrijeme.
Mn.M.
(Tekst objavljen u okviru projekta ,,Djeca, sport i mladi: Promocija zdravih stilova života kroz sport i otklon od digitalne zavisnosti”, koji MNE magazin realizuje u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija)