Predstava ,,Kockar”, prema istoimenom romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u režiji Lidije Dedović, premijerno će biti izvedena u subotu, 7. marta na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. Sve ulaznice za reprizna izvođenja 9. i 27. marta su rasprodate, saopšteno je iz PR službe CNP.
Uloge u predstavi tumače: Lazar Dragojević, Nikola Perišić, Aleksandar Radulović, Julija Milačić Petrović-Njegoš, Ana Vučković, Tihana Ćulafić, Lara Dragović, Miloš Kašćelan i Davud Bahović.
Autorka dramatizacije je Kata Đarmati (Gyarmati), rad na dramatizaciji Lidija Dedović, dramaturg je Stefan Bošković, muziku potpisuje kompozitorka Irena Popović-Dragović, scenski dizajn osmislile su Vana Prelević i Lidija Dedović, kostimografiju potpisuje Lina Leković, za ples i pokret bila je zadužena Tamara Vujošević-Mandić, dizajn svijetla uradio je Damjan Pejanović, a dizajn zvuka Mladen Nikčević. Muzičari su: Marija Mitrović, Mladen Nikčević i Filip Radević, asistentkinja rediteljke Nataša Milićević, izradu maski potpisuje Marko Petrović-Njegoš, a izvršni producent je Danilo Milatović.
Umjetnička direktorica CNP-a Marija Sarap je kazala da smatra da je nacionalni teatar dobio hit predstavu, kojoj predviđa dug repertoarski život.
– Ovo je zaista nešto posebno, ne samo po svojoj esteteci nego i načinu, konceptu, sveobuhvatnošću, dramatizaciji koja nije odstupila od osnovne linije radnje romana… Ovo su romani koji se u teoriji drame nerado dramatizuju. Kad nađete nit koju možete da ispratite i kada ta nit vodi u žanr koji nije komedija niti klasični mjuzikl, nego upravo ono što je rukopis Lidije Dedović uspio da iznese, dobija se predstava kakvu ćemo gledati u subotu – kazala je Sarap.
Rediteljka Lidija Dedović je kazala da je bio veliki izazov sačuvati autobiografsku krizu Fjodora M. Dostojevskog i dušu tog čovjeka odnjegovati i učiniti teatarskim događajem.
– Uvijek volim da radim iz teme, iz nečega što drma društvo. Dugo me je gonila misao kako je jadno društvo u kom su kockarnice, kladionice opkolile i zaposjele obrazovne i kulturne institucije, centre gradova.. Tužno je da smo navikli na to da mlade generacije propadaju, porodice plaču zbog dugova koji se ostavljaju u državi – koja u potpunosti prihvata taj ciklus pogrešne zarade ili neke sive duhovne ekonomije. Pozorište tretira društveni angažman i u obavezi smo da budemo striktni, hrabri, da ostavimo neki pečat u kome treba da se zajednički zamislimo nad temom propadanja. Ovo, koliko god da je ljubavni roman ili stresan poročni roman, istovremeno je i roman o spektaklu propadanja i tu tražimo aktuelizaciju nakon ovih 160 godina koje su nemirno prošle za nama – zaključila je Dedović.
Autorka dramatizacije Kata Đarmati je podsjetila da je i sam Dostojevski bio kockar.
– Sam pisac je bio kockar, u velikim dugovima, zbog čega je morao da napiše ovaj roman u roku od mjesec dana – 1866. godine od 4. oktobra do 29. oktobra. Zbog toga ovaj roman nije samo roman o kockanju, već tu postoji jedna ogromna patnja, traganje za nepravdom, ispitivanje kako se mi ljudi ponašamo kada smo na rubu postojanja, kada nam sam život zavisi od toga imamo li šta da jedemo. U tom smislu ovo je jedan egzistencijalni roman. Ta ideja nas je dovela do toga da kroz predstavu ispričamo priču o igraču koji će postati igračka sudbine – zaključila je Đarmati.
Stefan Bošković je istakao da ih u procesu nije toliko zanimala priča o ruletu koliko šta taj rulet simbolizuje i šta predstavlja.
– Svi smo mi na neki način kockari. Nije kocka samo rulet, već mi ljudi uvijek ulažemo u život ne znajući kakav će ishod da bude – u odnose, u posao, u partnera, u povjerenje… To su sve stvari kojima ne znamo ishod i mi se u suštini cio život kockamo. Dostojevski nije pisao o kocki koja je finansijski porok, već ona predstavlja egzistencijalnu strast, a to je čudna potreba u ljudima da izazovu vlastitu sudbinu – kazao je Bošković.
Lazar Dragojević, kojem je povjerena glavna uloga Alekseja Ivanoviča, rekao je da je njegov lik stalno u nekoj krajnosti.
– Kod njega nema sredine, on je potpuni ekstrem, ili jeste ili nije. Sve što on čini nije kocka kao igra, to je njegova unutrašnja kocka. I kocka ga održava živim, iako zna da propada – rekao je Dragojević.
Lara Dragović je kazala da joj se radom na ovoj predstavi ostvario pozorišni san, jer je oduvijek željela da radi Dostojevskog.
– Ogromna je čast biti mladi glumac koji ima priliku da se bavi ovako vrhunskim materijalom. Meni je Dostojevski omiljeni pisac, tako da sam stvarno srećna da sam dio ove podjele, da sam mogla da učim od svih kolega i da gradim kompleksan i kontradiktoran lik Poline Aleksandrovne – rekla je Dragović.
Glumac Miloš Kašćelan je rekao da je ovo bio vrlo specifičan i začudan proces gdje je trebalo spojiti devet glumačkih vrlo različitih svjetova.
– Ja sam bio u prilici da, kao mladi glumac, kradem zanat, da pokupim ono što mislim da mi treba od ostalih osam svjetova. Što se tiče mog lika, najintrigantnije tu su mi ovi ljudi koji „igraju na sigurno“ i možda odu u najveći gubitak i šta je svakome ponaosob dobitak, a šta gubitak – kazao je Kašćelan.
Davud Bahović je zahvalio nacionalnom teatru na prilici i svim kolegama na saradnji.
– Ovo je moja prva predstava u profesionalnom angažmanu i za mene je to bila velika stvar, ali moram reći da sam se osjećao ušuškanim uz sve ljude koji su učestvovali u ovom procesu, a koji su mi držali leđa – rekao je Bahović.
Ulaznice za programe na matičnim scenama CNP-a mogu se kupiti putem veb-sajta cnp.me i na biletarnici, dok je više detalja o našim aktivnostima dostupno na društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.
Mn.M.