Pravoslavni vjernici koji poštuju Julijanski kalendar danas slave Božić.
Na dan Božića žene peku česnicu koja može biti slana ili slatka u zavisnosti od porodičnog nasljeđa i podneblja. U česnicu se sakrije novčić, a vjeruje se da onaj ko pronađe novčić biva srećan cijele godine. Dešava se tako da se „slučajno“ novčić nađe baš u onom komadu koji će pripasti najmlađem članu porodice, što biva ispraćeno velikom radošću.
Ujutru se ide u crkvu na službu i pričest i jede se prvi mrsni doručak.
Božić je porodični praznik, pa se na dan Božića ne ide u goste. Izuzetak je jedino položajnik. Položajnik je prva osoba koja uđe u kuću na dan Božića i obično je to dijete ili osoba bliska porodici. On ulazi u kuću i čestita Božić ukućanima riječima „Hristos se rodi“, a ukućani odgovaraju „Vaistinu se rodi“.
Zatim položajnik pali grančicu badnjaka i počinje da izgovara želje za domaćine i kuću „Koliko iskrica toliko srećica. Koliko varnica toliko zdravlja i parica…“
Domaćin dijeli česnicu i svakom ukućaninu i položajniku namjenjuje jedan dio. Onaj kome zapadne dio sa novčićem, smatra se, biće posebno srećan te godine.
Prema predanju na Božić treba započinjati poslove. Neki običaji kažu da treba raditi upravo onaj posao koji je bio naročito težak prethodne godine, kako bi ove godine lijepo tekao.
Božić se čestita riječima ,,Mir Božji, Hristos se rodi!”, a odgovara se sa ,,Vaistinu se rodi!”
Svijet
Pravoslavni vjernici danas obilježavaju najradosniji hrišćanski praznik – Božić, a pored naše zemlje, Božić 7. januara proslavljaju još i Srbija, Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Egipat, Etiopija, Gruzija, Kazahstan, Sjeverna Makedonija, Moldavija…
Neke zemlje poput Jermenije Božić slave 6. januara. Jerusalimska pravoslavna crkva Božić slavi 7. januara. Svaka od ovih zemalja praktikuje svoje božićne običaje, a u nastavku donosimo neke od najznanimljivijih.
Gruzija
Božićna jelka (Čičalaki) u ovoj zemlji napravljena je od mekog materijala, a njene grane su ukovrdžane. Ponekad se umjesto nje može vidjeti grana lješnika koja je oblikovana kao Drvo života i ukrašena slatkišima i voćem. Ipak, sve je popularnija jelka kakva se viđa na Zapadu.
Djeda Mraz je u Gruziji poznat kao Tovlis papa (,,Tovlis babua” na zapadu zemlje), što bukvalno znači ,,djeda snijeg”. Obično je predstavljen s dugom bijelom bradom, odjeven u narodnu nošnju ,,čohu” i krzneni ogrtač, prenosi Nacionalna geografija.
Etiopija
Proslava Božića u Etiopskoj pravoslavnoj tevahedo crkvi naziva se Gana, a prethodi joj dan posta (u slučaju mnogih vjernika, to znači potpuno uzdržavanje od hrane). Na dan Božića, hrišćani oblače bijelu odjeću, a mnogi se odlučuju da tog dana nose tradicionalnu odoru (,,šama”), napravljenu od pamuka i ukrašenu svijetlim prugama pri krajevima.
Obilježavanje Gane u Etiopiji počinje u četiri sata izjutra, a ove svečanosti praćene su igrom dječaka slična hokeju koja se, takođe, zove gana, a podrazumijeva upotrebu palice i drvene lopte.
Dvanaest dana poslije Božića, vernici počinju trodnevnu proslavu Timkat, kojom se obilježava Isusovo krštenje.
Egipat
Oko 15 odsto stanovništva ove afričke zemlje spada u hrišćane, a većina ovog dijela populacije spada u Kopte, koji Božić proslavljaju u januaru.
Mjesec koji prethodi Božiću Kopti nazivaju Kiahk, a svako subotnje veče ovog mjeseca provodi se u pjesmi, dok svako nedjeljno jutro vernici idu na crkvenu službu.
Od 25. novembra do 6. januara, ovi hrišćani poste, što podrazumijeva odricanje od hrane životinjskog porijekla. Zatim, na Badnje veče, okupljaju se u hramovima, gde slušaju liturgiju, a narednog dana slave najradosniji hrišćanski praznik.
Kao i kod većine drugih naroda koji proslavljaju ovaj praznik, on je kod Kopta dan radosti i ljubavi, druženja i poštovanja, pa se vjernici u svojim domovima okupljaju kako bi ga zajedno proslavili. Često, pri tome, domaćinima daruju kolačiće (kahk).
Dejda Mraz je svoje mjesto pronašao i u ovoj sredini – on je poznat kao Baba Noël (,,Otac Božića”), a mališani vjeruju da on ulazi kroz prozor dok spavaju i ostavlja im poklone. Zauzvrat, mališani mu ostavljaju kahk, prenosi Nacionalna geografija.
Izvor: lepaisrecna.rs/telegraf.rs