-U našem kontekstu se ne predviđa zabrana influensera ili društvenih mreža, već se regulacija usmjerava na odgovornost platformi, transparentnost i jačanje medijske pismenosti građana, što je u skladu sa evropskim standardima slobode izražavanja i demokratskog pluralizma. Evropski okvir se zasniva na slobodi izražavanja, pluralizmu medija i odgovornosti platformi, a ne na zabrani pojedincima da se javno izražavaju-kazali su iz Ministarstva kulture i medija odgovarajući na pitanje da li su strategijom Ministarstva predviđene aktivnosti koje se odnose na regulisanje objava na društvenim mrežama.
Prepoznajući negativan uticaj objava na društvenim mrežama na čitalačku publiku, upitnost sadržaja s aspekta provjere izvora i istinitosti, neke od zemalja su povukle radikalne poteze te zabranile rad influenserima koji nisu obrazovani u oblasti o kojoj govore (Kina). Druge, poput skandinavskih zemalja, najavile su da će novim setom predloga pokušati da regulišu sadržaj objava na društvenim mrežama.
-Ministarstvo kulture i medija Crne Gore trenutno radi na izmjenama i dopunama Zakona o medijima kako bi se domaći pravni okvir uskladio sa evropskim regulativama, prije svega sa European Media Freedom Act (EMFA) i Digital Services Act (DSA). Ove izmjene predstavljaju obavezu u procesu zatvaranja pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom i imaju formalni karakter u kontekstu evropskih integracija. EMFA je usmjeren na zaštitu nezavisnosti i pluralizma medija, sprečavanje političkog uticaja na uređivačku politiku i jačanje transparentnosti vlasništva nad medijima. DSA se odnosi na digitalne servise i društvene mreže, uvodeći obaveze za velike online platforme da osiguraju transparentnost algoritama, uklanjaju nezakonit sadržaj, sprječavaju širenje dezinformacija i obezbijede mehanizme zaštite korisnika, naročito maloljetnika. Time se postiže ravnoteža između slobode izražavanja i zaštite od štetnog sadržaja, što je suštinski različito od kineskog pristupa zasnovanog na zabrani i cenzuri- pojasnili su iz Ministarstva.
Nerijetko se dešava da pojedini mediji preuzimaju sadržaj s društvenih mreža i plasiraju javnosti. U takvim situacijama odgovornost za sadržaj, pa i kada je preuzet s društvenih mreža ima glavni urednik, podsjećaju iz Ministarstva.
-U skladu sa Zakonom o medijima, medij ima glavnog urednika, koji slobodno i samostalno uređuje medijski sadržaj i odgovara za objavljeni medijski sadržaj. Medijski sadržaj kojem je promijenjen smisao u postupku uredničke obrade ne smije se objaviti pod imenom i prezimenom novinara ili autora koji nije novinar bez njegovog pristanka. Za medijski sadržaj koji je objavljen bez pristanka novinara ili autora koji nije novinar, odgovara samo glavni urednik. Ako je medijskim sadržajem povrijeđen ugled novinara, novinar ili autor koji nije novinar može zahtijevati naknadu štete-naveli su.
Društvene mreže, kao globalne digitalne platforme, ne spadaju u nadležnost Ministarstva kulture i medija, budući da njihovo funkcionisanje i regulacija prevazilaze nacionalne okvire. Ipak, kroz Medijsku strategiju 2023–2027, ovaj resor je jasno prepoznao značaj medijske pismenosti kao ključnog sredstva za jačanje otpornosti društva na dezinformacije.
-Medijska pismenost se u Medijskoj Strategiji Crne Gore 2023-2027 definiše kao sposobnost građana da kritički analiziraju informacije, razlikuju pouzdane izvore od nepouzdanih i razumiju mehanizme širenja sadržaja u digitalnom prostoru. Upravo se kroz obrazovne programe, kampanje i podršku nezavisnim medijima nastoji razviti svijest o tome kako prepoznati dezinformacije i kako se zaštititi od njihovog uticaja. Na taj način, iako Ministarstvo nema direktnu ingerenciju nad društvenim mrežama, ono posredno djeluje kroz jačanje kapaciteta građana da se samostalno i odgovorno odnose prema informacijama koje konzumiraju-kazali su.
Ovakav pristup, dodali su, je u skladu sa evropskim standardima, jer se ne zasniva na restriktivnim mjerama ili zabrani korišćenja društvenih mreža, već na osnaživanju građana da razviju kritičko mišljenje i otpornost na manipulativne sadržaje.
Mn.M.