Porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, prepoznati su kao ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2. Crna Gora danas spada u zemlje sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa i sa jasnom tendencijom daljeg porasta, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje povodom 14. novembra – Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti.
Procjene Međunarodne dijabetološke federacije (IDF Diabetes Atlas, 2021) ukazuju da oko 21.600 odraslih osoba u našoj zemlji živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, a ukupno se procjenjuje da oko 50.000 građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto, predstavljaju podatke u IJZCG.
Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene, naglašavaju u IJZCG.
Populacioni Registar šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, danas obuhvata oko 90 odsto osoba koje se liječe zbog dijabetesa, sa prosječnom popunjenošću podataka većom od 70 odsto, kažu u IJZCG.
Time Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka o više od 30.000 pacijenata.
– Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa – navodi se u saopštenju IJZCG.
Pored toga, podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan. Iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječijoj i adolescentskoj populaciji.
Kod odraslih, pojašnjavaju oni, dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik, a podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno — što dodatno naglašava važnost preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila.
Prema podacima domova zdravlja za 2024. godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega:
- 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1,
- 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti,
- 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom.
Tokom iste godine, po prvi put je dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba:
- 192 slučaja dijabetesa tipa 1,
- 3.058 dijabetesa tipa 2 i drugih tipova,
- 62 slučaja gestacijskog dijabetesa.
– S obzirom na obim i dinamiku javnozdravstvenog opterećenja, modifikacija životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2. Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja — kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta — omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju – smatraju u IJZCG.
Dijabetes je, naglašavaju oni, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom.
– Upravo zato je važno da se kontinuirano ulaže u jačanje preventivnih programa, edukaciju stanovništva i podršku najugroženijim grupama – kažu u IJZCG.