Kao i u svakoj profesiji, i psihoterapeuti žele da predstave usluge koje nude i da informišu javnost o onome čime se bave. Dok se ranije oglašavanje uglavnom odvijalo putem stručnih registara, stručnih udruženja ili tradicionalnih medija, danas je situacija značajno drugačija. Razvojem digitalnih tehnologija i masovnim korišćenjem interneta, terapeuti su dobili mnogo više mogućnosti da budu vidljivi i dostupni. Sve je češća praksa da psihoterapeuti imaju sopstvene veb sajtove, a veliki broj njih koristi i društvene mreže kao dodatni kanal komunikacije sa potencijalnim klijentima i širom javnošću.
Važno je da terapeuti koji se predstavljaju putem interneta i društvenih mreža poštuju profesionalne standarde i etičke smjernice. Oglašavanje ne smije biti obmanjujuće, senzacionalističko niti pretjerano pojednostavljeno. Sve informacije moraju biti tačne, provjerljive i jasno formulisane
Kroz edukativne sadržaje — kao što su informativni tekstovi, kratke video animacije ili objave na društvenim mrežama — može se doprinijeti boljem razumijevanju psiholoških problema, smanjenju stigme i informisanju javnosti o mogućnostima traženja pomoći. Istraživanja (npr. Poznini & Schofield, 2019) ukazuju da ovakav pristup može povećati interesovanje za teme mentalnog zdravlja i pretrage vezane za terapiju. U isto vrijeme, istraživanja ne ukazuju da povećano interesovanje vodi i tome da će osobe zaista potražiti stručnu pomoć.
S druge strane, ovakav vid oglašavanja otvara i važna etička pitanja. U posljednjih nekoliko godina došlo je do naglog porasta profila na društvenim mrežama koji se predstavljaju kao psihoterapeuti. Nažalost, mnogi od njih ne sadrže osnovne informacije – ne navode ime i prezime, stručnu kvalifikaciju, završenu obuku ili akreditaciju. Ponekad se objavljuju i sadržaji koji nisu u skladu sa savremenim psihoterapijskim pristupima i koji, umjesto da pomognu, mogu dodatno zbuniti ili uznemiriti ljude. Neki postovi, iako dobronamjerni, mogu izazvati osjećaj krivice, stida ili neadekvatnosti kod čitalaca, što je suprotno osnovnim principima brige o mentalnom zdravlju.
Prema etičkom kodeksu Američkog psihološkog udruženja (APA, 2002), takvi postupci predstavljaju kršenje principa odgovornog medijskog predstavljanja i mogu nanijeti štetu kako pojedincima, tako i samoj profesiji.
Zato je važno da terapeuti koji se predstavljaju putem interneta i društvenih mreža poštuju profesionalne standarde i etičke smjernice. Oglašavanje ne smije biti obmanjujuće, senzacionalističko niti pretjerano pojednostavljeno. Sve informacije moraju biti tačne, provjerljive i jasno formulisane.
Etika nalaže da javne objave i reklame sadrže osnovne podatke o terapeutu: puno ime i prezime, najvišu relevantnu akademsku diplomu, sertifikat o završenoj obuci u akreditovanoj instituciji, vrstu terapijskog pravca u kojem je edukovan, kratak opis usluga koje pruža, kao i kontakt podatke (telefon i imejl adresu). Navođenje ovih informacija ne samo da gradi povjerenje kod potencijalnih klijenata, već i doprinosi transparentnosti i profesionalnosti.
Internet i društvene mreže pružaju veliku priliku za širenje svijesti o mentalnom zdravlju i približavanje psihoterapije ljudima. Kada se koriste odgovorno, one mogu biti dragocjen alat za edukaciju i destigmatizaciju psihološke pomoći. Ipak, važno je da terapeuti uvijek imaju na umu da je njihov glavni zadatak zaštita dobrobiti klijenata. Svaki javni istup, tekst ili objava treba da bude u skladu s tim ciljem.
Etika u oglašavanju psihoterapeuta ne treba da se posmatra kao ograničenje, već kao skup smjernica koje osiguravaju profesionalnost, tačnost i odgovornost prema javnosti. Poštovanjem etičkih principa, terapeuti doprinose ne samo kvalitetu sopstvene prakse, već i kredibilitetu čitave struke.
Ljubica Aničić, psiholog i gestalt psihoterapeut
Razvojni centar Integra
Kontakt telefon: 068448900
email: [email protected]