Nastavnici ujutru skupljaju mobilne telefone učenika i zaključavaju ih do kraja školskog dana, barem u srednjoj školi Kungsvagens u Sipu, sjeveroistočno od Helsinkija, piše N1 Hrvatska.
Direktorka Marija Talberg rekla je da je prelazak na školu bez telefona „premašio očekivanja“.
– Naravno, učenici su u početku bili malo uznemireni, posebno zato što ih ne mogu koristiti tokom odmora, ali duboko u sebi razumiju zašto. Mnogi su, takođe, rekli da nisu bili svjesni koliko su zavisni od svojih telefona -rekla je Talberg za AFP, prenio je N1 Hrvatska.
Novi zakon kojim se zabranjuju telefoni tokom nastave stupio je na snagu 1. avgusta širom Finske, zemlje poznate po visokokvalitetnom obrazovanju.
Nekoliko opština i pojedinačnih škola sada je odlučilo da proširi zabranu na cijeli školski dan, uključujući i pauze.
Prije nego što je zakon stupio na snagu, već je postojala preporuka školama da ograniče upotrebu mobilnih telefona u učionici, koju je izdala Finska nacionalna agencija za obrazovanje.
Takođe se širom svijeta vodi debata o tome kako upotreba pametnih telefona utiče na mentalno, pa čak i opšte zdravlje, kao i na učenje i obrazovanje.
Mnogi izvještaji, uključujući i UNESKO iz 2023. godine, upozoravaju da mobilni telefoni u učionici ometaju nastavu, jer odvlače pažnju učenicima.
Nekoliko drugih zemalja je usvojilo slična ograničenja, uključujući Južnu Koreju, Italiju, Holandiju i Francusku.
„Veoma drugačija“ atmosfera
Anika Railila, nastavnica hemije u školi Kungsvagens, rekla je da su učionice sada tiše i da su učenici manje ometani.
– Ranije smo morali da ih podsjećamo skoro na svakom času da drže telefone u torbama i da ih ne koriste tokom časa – objasnila je Railila.
Učenici se sada više druže tokom odmora, kaže ona.
– Sada konačno vidite njihove oči i lica, što je mnogo ljepše nego pozdraviti nekoga ko gleda u ekran – dodala je.
Petnaestogodišnji Ki Lindfors opisao je školsko okruženje kao „veoma drugačije“.
– Više razgovaram sa ljudima, a u školi postoji učionica sa društvenim igrama i stvarima, tako da je zaista zabavno ići tamo i igrati se tokom odmora – rekao je.
Njegova drugarica iz razreda Lota Knapas smatra da je škola postala „mnogo bučnija“.
– Razumijem da ih ne možemo koristiti na času, ali mislim da je malo glupo što nam ih oduzimaju na cijeli dan – istakla je.
Oskar Ingman (14) se plaši da bi ova odluka mogla da učini da se neki učenici osjećaju usamljenije.
– Vidim da je sve više učenika društvenijih, da više razgovaraju i tako dalje. Ali, vidim i neke učenike kako, s vremena na vrijeme, sjede sami u hodniku – rekao je on.
Misija škole je da organizuje aktivnosti kako bi djeca uvijek mogla nešto da rade, rekao je direktor, napominjući da je sajber maltretiranje u školi već smanjeno.
– Učenici su ranije fotografisali i snimali video zapise tokom časa ili čak i više tokom pauza, a često smo morali da istražujemo slučajeve gdje su video zapisi dijeljeni – rekao je Talberg.
Novi trendovi
Novi finski zakon je usvojen nakon što su se obrazovni rezultati naglo pogoršali, rekao je za AFP finski ministar prosvjete Anders Adlerkrojc.
– Primijetili smo u našoj zemlji, a i mnoge druge države su stekle takav utisak, da su se vještine čitanja i matematike pogoršale. ,,Finski pristup” se zasniva na proaktivnosti u stvaranju više prostora za učenje i nastavu – rekao je Adlerkrojc.
Uklanjanje, dodaje on, ometanja iz učionice pomaže.
Najnoviji rezultati OECD Programa za međunarodnu procjenu učenika (PISA) 2022 pokazali su da su vještine finskih petnaestogodišnjaka u matematici, razumijevanju pročitanog i naučnoj pismenosti oslabile.
Finska, međutim, ostaje iznad prosjeka OECD za sve predmete među svojih 38 zemalja članica.
Zabrana telefona ne znači da škole prelaze na digitalno obrazovanje, tvrdi ministar Adlerkrojc.
– Važno je da djeca imaju fizičke knjige, ali, takođe, moraju biti digitalno pismena – rekao je.
Ali u svijetu koji se tako brzo kreće, možda je uloga škola i da uče sporosti, da budu mjesto gdje morate da se natjerate da čitate duže tekstove, da se fokusirate na jednu stvar i da svrsishodno radite na dugoročnom cilju, ističe Adlerkrojc.
Izvor: N1